Jan Kimpen

Umjetna inteligencija surađuje s liječnicima i reže troškove

Umjetna inteligencija surađuje s liječnicima i reže troškove
08.07.2019.
u 23:25
Jan Kimpen, globalni direktor za kliničke segmente Philipsova “Zdravstvenog indeksa budućnosti” govori o utjecaju digitalne tehnologije na doktore i pacijente
Pogledaj originalni članak

Jan Kimpen voditelj je globalnog kliničkog tima i Philipsov strateški savjetnik zadužen za Future Health Index. U 2019. godini naglasak je stavljen na istraživanje utjecaja digitalne tehnologije na zdravstvene djelatnike i pacijente, pa smo razgovarali o najnovijim rezultatima istraživanja, ali i općenito o napretku tehnologije u zdravstvu.

– Želimo shvatiti koje su potrebe svih dionika u sklopu sustava zdravstvene zaštite te kako razmišljaju i zato su nam istraživanja važna. Želimo saznati kako liječnici i pacijenti gledaju na zdravstvene sustave diljem svijeta. Philips naručuje istraživanje od neovisnih partnera te se ono provodi u 15 država na populaciji od 1000 ljudi u svakoj zemlji. Oni odgovaraju na pitanja o zdravstvenoj njezi budućnosti, a na temelju njihovih odgovora možemo puno naučiti o tome kako vide promjene te kakve proizvode i rješenja očekuju – rekao je vodeći stručnjak za medicinu u Philipsu, koji je predvodnik, između ostalog, i u proizvodima za kardiološku zaštitu, njegu bolesnika s akutnim stanjima i kućnu zdravstvenu njegu.

Pacijenti žele digitalni karton

– Istraživanje u ovoj godini dalo nam je važne rezultate. Prvo je da liječnici prihvaćaju nove tehnologije više nego ikad. Prema Future Health Indexu, 76 posto zdravstvenih stručnjaka u svom radu koristi digitalne zdravstvene podatke, 61 posto trenutno koristi telemedicinu, dok se 46 posto njih služi tehnologijama umjetne inteligencije. Drugi je da se pacijenti osjećaju osnaženo kada imaju pristup svojim medicinskim podacima, kada ih mogu dijeliti s liječnicima, kada ih mogu sami proučavati... Future Health Index ukazuje na to da 63 posto pojedinaca koji trenutno nemaju pristup tim podacima, ili ne znaju imaju li uopće pristup, svakako ga žele imati. Također, 84 posto populacije koji imaju pristup svom digitalnom zdravstvenom kartonu žele da bude dostupan i njihovim liječnicima – objašnjava Jan Kimpen te dodaje da se jako puno može naučiti od zemalja s relativno mladim sustavima zdravstvene skrbi.

Velike, trome i stare sustave teško je mijenjati, a digitalne inovacije puno brže usvajaju oni koji se sad izgrađuju iz temelja, poput onog u Saudijskoj Arabiji, Kataru, Kini, Indiji i Rusiji – kaže Kimpen te naglašava važnost korištenja umjetne inteligencije u zdravstvu jer se ona ugrađuje u strojeve.

– Primjerice, u starim MR uređajima dobio se crno-bijeli prikaz koji je liječnik onda morao proučavati i postaviti dijagnozu. Sada imamo softver ugrađen u stroj koji pomaže liječniku postaviti dijagnozu – govori Kimpen te dodaje da Philips umjetnu inteligenciju ugrađuje i u proizvode za kućnu zdravstvenu njegu. Ističe i kako napredak u tehnologiji smanjuje i troškove u zdravstvu jer reducira broj pogrešaka te broj potrebnih pregleda i njihovih ponavljanja. Također, smanjuje se i njihovo trajanje i omogućuje se bolja organizacija rada liječnika.

“Big data” koncept

Veliku ulogu u napretku ima takozvani “big data” koncept dijeljenja informacija uz pomoć digitalnih tehnologija. Pitanje je samo koliko brzo su sustavi spremni prihvatiti novi način rada.

– To ovisi o zemlji i njezinim regulacijama sigurnosti i privatnosti te koliko su bolnice uopće u mogućnosti međusobno dijeliti podatke. Zatim, to ovisi o samim bolnicama jer su neke još tradicionalno organizirane dok su druge više okrenute novim rješenjima, ali i o individualnim pacijentima od kojih su neki spremniji od drugih dijeliti svoje podatke – ističe Jan Kimpen te dodaje kako su i liječnici, posebice mlađe generacije, spremni na promjene u radu te su svjesni da je digitalizacija nužna.

– Izazov je u tome što je edukacija liječnika i zdravstvenih djelatnika i dalje ista kao što je bila prije nekoliko desetljeća, a profesori studente uče da rade onako kako su oni nekada radili. Stoga su nužne promjene u edukacijskom sustavu kako bi njezin dio postala digitalizacija, informatika i umjetna inteligencija, kako bi bili spremni za zdravstveni sustav budućnosti, a ne zdravstveni sustav prošlosti. Mislim da većina liječnika koji sada završavaju fakultete uopće neće raditi poslove koje su ih učili nego, zahvaljujući ubrzanom razvoju digitalnih rješenja, nešto sasvim drugačije i naprednije. Sada se, primjerice, liječnike uči kako da proučavaju neke uzorke na mikroskopu, a veoma brzo će liječnici uz pomoć umjetne inteligencije dobiti gotovo sliku vjerojatno uz prijedlog moguće dijagnoze. To je samo pitanje vremena, i to relativno kratkog vremena – zaključuje Kimpen.

Philips partner ISABS konferencije u Splitu

Većina pacijenata želi imati stalni pristup svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom obliku te je voljna dijeliti ih sa svojim liječnicima uz pomoć novih tehnologija.

To osnažuje pacijente, ali i liječnike što u konačnici dovodi do boljih zdravstvenih rezultata, te smanjenja troškova zdravstvenog sustava.

To su samo neki od zaključaka godišnjeg Philipsovog Future Health Indexa - “Zdravstveni indeks budućnosti” kojeg je njihov globalni direktor za kliničke segmente Jan Kimpen predstavio na 11. ISABS konferenciji o forenzičkoj i antropološkoj genetici i individualiziranoj medicini koja je nedavno održana u Splitu. Philips je već godinama, partner ovog velikog znanstvenog događaja koji od 1997. organizira Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti koje ima sjedište u Hrvatskoj i kojim predsjedava pedijatar, genetičar i forenzičar, profesor Dragan Primorac.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

BP
Branimir_Pofak
17:09 09.07.2019.

Jel i AI mora dat plavu koverticu da moze radit s gospodom