Marko je počeo raditi sa 18 godina i sa svojih 59 godina života već ima 41 godinu staža. Tek bi iduće godine mogao u prijevremenu mirovinu, ali ona bi mu bila trajno niža 20 posto bez obzira na to što ima više staža od većine sadašnjih umirovljenika. Za punu mirovinu po sadašnjim bi uvjetima morao raditi još šest godina te bi imao 47 godina staža. Marko će biti jedan od dobitnika predstojeće male mirovinske reforme jer će, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava, svi koji imaju 41 godinu staža, ali nemaju dovoljno godina života za odlazak u starosnu mirovinu moći u mirovinu bez penalizacije. Ostali će morati raditi do 65, odnosno 67 nakon što se to povećanje ugradi u zakon i tijekom desetogodišnjeg razdoblje primijeni.
Javnost je uglavnom negativno reagirala na rad do 67, no za Vladu će i popuštanje za one sa 41 godinom staža biti jednako teško progurati kao i produljenje radnog vijeka za dvije godine. Hrvatski sindikat umirovljenika i ostali sindikati godinama su tražili da se izađe u susret ljudima poput Marka koji su rano počeli raditi i omogući im se raniji odlazak u mirovinu, a tek su u Kukuriku koaliciji našli sugovornika koji ih je poslušao. No prihvaćanje sindikalnog prijedloga nije svugdje primljeno s odobravanjem. Zoran Anušić, jedan od autora mirovinske reforme, a sada viši ekonomist Svjetske banke, uključio se u javnu raspravu o prijedlogu novih rješenja kao privatna osoba.
– Umirovljenje s godinama staža bez penala imali smo do 1999., ali je ukinuto jer je nekompatibilno s drugim stupom koji ranije umirovljenje automatski pretvara u nižu mirovinu. To je i nepravedno prema onima koji kasnije ulaze u svijet rada, ponajprije visokoobrazovanima. Većina zemalja članica EU ukinula je \"puno\" umirovljenje s godinama staža. Nije mi jasno zašto se sada predlaže narušavanje pravednosti uspostavljenih pravila – ističe Anušić.
Visokoobrazovni radnici ulaze u svijet rada pet do sedam godina kasnije, ovisno o duljini studija, pa će svi oni za punu mirovinu morati raditi dulje. Hrvatska i sada ima 10 tisuća zaposlenih koji su stariji od 65 godina, koji uglavnom rade u sudstvu, obrazovanju i zdravstvu. No mnoge se tvrtke rješavaju radnika čim prijeđu 50 pa postoji opravdana bojazan da će se mnogi naći u nevolji – neće imati dovoljno godina života za mirovinu, a ni sreće da se zaposle.
Željko Šemper iz HSU kaže da njegova stranka ne podržava produljenje radnog vijeka jer je u Hrvatskoj životna dob niža nego u Njemačkoj ili u razvijenijim državama EU. Puno je mladih bez posla, a stariji će vjerojatno povećati pritisak za odlazak u invalidsku mirovinu.
– Sad se previše govori o nečemu što će se primijeniti za dvadesetak godina, a HSU smatra da danas imamo više primarnih problema koje treba hitno rješavati – upozorava Šemper.