Radnici posrnulog Gredelja ovih su dana suočeni s teškim izborom. Oko tisuću i pol ih je zaprimilo pisma iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Mesić, Potočnjak i Šušnjar u kojima im se nudi otkup njihovih potraživanja temeljem neisplaćenih plaća, i to 50 posto vrijednosti. Iako odvjetnici nisu naveli ime klijenta za čiji račun kupuju potraživanja, smatra se kako iza cijele priče stoji američka kompanija National Railway Equipment Company (NREC), jedan od zainteresiranih za preuzimanje tvrtke. Kupnjom radničkih potraživanja, a na njih otpada otprilike trećina Gredeljevih dugova, NREC bi mogao steći iznimno jaku poziciju u stečajnom postupku pa bi istovremeno bio zainteresirani kupac i jedan od najvećih vjerovnika.
Hrkać ih podržava?
Dapače, kupivši ta potraživanja uz popust od 50 posto, tvrtka bi imala mogućnost da, čak i ako ne uspije kupiti Gredelj, ostvari znatan profit tako da ta potraživanja proda novom vlasniku po punoj cijeni. Takav postupak zakonski je ispravan, ali način na koji se provodi čini se poprilično etički upitnim. Naime, postoje brojne indicije da se taj proces odvija uz podršku aktualnog stečajnog upravitelja Gredelja Pere Hrkaća, a brojni radnici žale se kako su izloženi pritiscima da prihvate ponudu. Upravo zbog toga Hrkaću su se otvorenim pismom prošlog tjedna obratili i iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, no kako kaže čelnik te sindikalne središnjice Krešimir Sever, odgovor nisu dobili. – Nije sporno to da neka tvrtka u sklopu svoje ponude za preuzimanje tvrtke zatraži od radnika da se odreknu polovice svojih potraživanja, ali to se mora učiniti na transparentan način. Nama se radnici žale kako njihovi nadređeni na njih vrše pritisak da potpišu nagodbe. U situaciji kad se ugovori o radu obnavljaju svakog mjeseca, jasno je zašto to radnici doživljavaju kao pritisak. Sad se, pak, proširila i glasina da će ponuditelj odustati od kupnje tvrtke ako ne prikupi 53 posto pristanaka. Stečajni upravitelj to ne bi trebao tolerirati, no, s obzirom na to da je odvjetnicima dopušteno i da za potrebe potpisivanja nagodbi s radnicima koriste Gredeljeve prostore, nameće se zaključak da on to podržava – upozorava Sever.
Ministarstvo bez ovlasti
Podržava li Hrkać uistinu tu ponudu, od njega se nije moglo doznati, a Gredeljeva glasnogovornica, nakon višekratnih upita, poručila nam je da “upravitelja ne može uhvatiti”. Iz Ministarstva rada, koje su sindikati upozorili o cijelom slučaju, neslužbeno se može doznati kako sve toj smatraju “etički i zakonski upitnim”, ali da nemaju ovlasti da išta poduzmu. Na zagrebačkom trgovačkom sudu, koji vodi stečaj Gredelja, pak, reakcija se nije mogla dobiti. Sindikalisti, pak, upozoravaju da je kupnja radničkih potraživanja uz minimalno 50 posto diskonta zapravo izvrstan posao s obzirom na to da je kompanijina imovina još uvijek veća od dubioza. Gredelj radnicima ukupno duguje oko 270 milijuna kuna, više od 200 milijuna potražuju banke, a nešto manji iznos i dobavljači. Nakon što uz popust otkupi dugove radnika, tvrtka bi mogla na sličan način otkupiti i one dobavljača – zainteresiranih za daljnju proizvodnju, preuzeti kontrolu nad tvrtkom, a onda veći dio uloženog vratiti prodajom tvrtkinih nekretnina.
>> Kinezi i Amerikanci u bitki za TŽV Gredelj – moguća cijena 200 mil. €