'Njemačke tvrtke i dalje će otuđivati ono što je ostalo od hrvatske industrije'

Riječki ogranak Pokreta za demokratizaciju Europe DIEM25 pripremio je odgovore bivšeg ministra financija Grčke i makroekonomista Yanisa Varoufakisa na argumentaciju koja promovira uvođenje eura u Hrvatskoj. 

– Hrvatska se 1. srpnja 2013. pridružila Europskoj uniji kao njezina 28. članica. Trenutačno se vodi žestoka (ili bolje rečeno jednostrana) rasprava o priključivanju Hrvatske eurozoni. Ekonomisti pokreta DiEM25 odbacili su argumente za ulazak Hrvatske u eurozonu. Sljedeće tvrdnje prikupili su Riječki članovi pokreta DiEM25 koji predstavljaju glavne argumente o tome zašto bi Hrvatska trebala ući u eurozonu, onako kako ih iznose vodeći ekonomisti i političari u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka te vladajuća stranka (HDZ) i opozicija (SDP). Međutim, DiEM25 predlaže sljedeće protuargumente o tome zašto Hrvatska ipak ne bi trebala ući u eurozonu prije no što se i sama ne demokratizira – stoji u preambuli Varoufakisovih odgovora.

U nastavku su argumenti za uvođenje eura i Varoufakisovi odgovori:  

1.    Ako Hrvatska uđe u eurozonu, "euro će prouzročiti porast kreditnih rejtinga", "doći će do jednostavnijeg refinanciranja dugova" i do "nižih kamatnih stopa".

Drugim riječima, dug će rasti mnogo brže ako Hrvatska usvoji euro, budući da će njemački kapital iz Frankfurtskih banaka uletjeti u zemlju. Priča kojom nas se mami zapravo je scenarij katastrofe! Naravno, oni će tvrditi kako je jeftiniji investicijski fond uvijek dobra stvar ("lakši pristup kapitalu za poduzetnike", "rast u inozemnim ulaganjima"). No, hoće li kapitalni priljevi ići u konkretne investicije? Ili će jednostavno potaknuti rast cijena imovine, dok njemačke tvrtke i dalje budu otuđivale ono što je ostalo od hrvatske industrije? Naravno, ovo potonje. Baš kao u Španjolskoj, Grčkoj, Irskoj itd. 

2. Ako Hrvatska uđe u eurozonu "porast će kreditni rejting"

Čini se da se to i nije baš tako odvijalo u državama pogođenima krizom koju je potaknula EMU, zar ne?  Umjesto toga rejtinzi tih država znatno su se smanjili, krediti su se povećali, u nekim slučajevima i astronomski, a likvidnost koja je bila dostupna za refinanciranje isparila je. Te su financijske implikacije trgovci investicijskih banaka unutar eurozone dobro iskoristili, od njih profitirali i dodatno ih ojačali. Sve u svemu – bez institucija koje održavaju EZ, nijedan od tih argumenata ne nadilazi početničku marketinšku propagandu EMU koja je odavno razotkrivena. 

3. Ako Hrvatska uđe u eurozonu, stvorit će se "financijska i politička stabilnost", "gospodarska otvorenost", "rast izvoza", "bolja integracija hrvatskog gospodarstva unutar EU ", "euro će poticati trgovinu sa zemljama eurozone eliminiranjem tečajnog rizika"…

Ovo je posve neutemeljeno. Ako pogledate zemlje koje su se u posljednjih 20 godina najbolje integrirale s jačim gospodarstvima EU, a to su Poljska, Mađarska i Češka – dakle, države s najjačom stopom izravnog stranog ulaganja (FDI) i najdubljom integracijom s njemačkom, nizozemskom, francuskom i austrijskom industrijom, sve su te države zadržale vlastitu valutu. Nasuprot tome, Portugal, Grčka, čak i Slovačka itd., koji su ušli u eurozonu, imali su znatno manju, gotovo nepostojeću integraciju sa srednjoeuropskom industrijom. Drugim riječima, ulazak u euro bio je besmislen iz perspektive izravnih stranih ulaganja, integracije pa i akumulacije kapitala. 

4. Ako Hrvatska uđe u eurozonu, neće biti poskupljenja – "korist od nacionalne monetarne politike ionako je ograničena zbog visokog stupnja euroizacije i zaduženosti u svim sektorima", "cijene su jednako visoke kao u Njemačkoj, Austriji itd. tako da ne očekujemo značajan porast cijena" 

Ako je zaduženost problem, a već je previše dugova u eurima, potrebno je smanjiti postotak duga koji je denominiran u eurima, a ne ga dovesti na 100 posto! Da, cijene se možda ne razlikuju od onih u Njemačkoj i drugdje, ali: (1) Cijene će gotovo sigurno porasti ako se usvoji euro (budući da će lokalni oligopolovi iskoristiti redenominaciju kako bi se među njima učvrstila suradnja;  (2) Ako plaće budu denominirane u eurima, neće biti moguće apsorbirati svaku buduću recesiju (vjerujte mi da će se apsorbirati kroz višu inflaciju i devalvaciju valute – ona će umjesto toga dovesti do nominalnih smanjenja plaća koji pretvaraju recesiju u depresiju).

5. Ako Hrvatska uđe u eurozonu, doći će do „rasta u turizmu" 

Zašto? Vjeruje li stvarno itko da će doći više turista jer ne moraju mijenjati novac? (U vrijeme kada svatko ionako plaća kreditnom karticom?) Ako i bude ikakvih posljedica u turizmu po pitanju ulaska u eurozonu, dogodit će se suprotno – rast cijena (vidi gore) odrazit će se negativno na priljev turista! 

6. Ako Hrvatska uđe u eurozonu, postat će dio "eurozone kao jamca financijske stabilnosti"? 

Stvarno? To se nimalo ne poklapa s nedavnom poviješću. Zapravo, EZ i istodobna financijska deregulacija odigrali su veliku ulogu u prenošenju američke kreditne krize u eurozonu (kroz kupnju američkih kreditnih izvedenica), dajući joj vrlo snažan poticaj iznutra, povećanjem cijena imovine i zaduženosti. Primjerice, Španjolska je ušla u EZ s negativnom realnom kamatnom stopom koja je izvan svih očekivanja pojačala zaduženost domaćinstava i nerazumno proširila građevinski sektor. Dakle, postoje vrlo ozbiljni argumenti u tvrdnjama da je članstvo u EZ destabilizacijski čimbenik, posebno u onim državama koje su joj se priključile sa znatnom relativnom kamatnom stopom i cjenovnim šokom. Od te je točke krenula dužnička kriza koja je izazvala bankarsku krizu, a zatim krizu suverenosti.

7. Ako Hrvatska uđe u eurozonu "pobjeći će periferiji EU u političkom smislu" 

Baš kao Grčka i Portugal!

>> VIDEO Beroš o Covid potvrdama u zdravstvu i socijalnoj skrbi: 'Cilj je zaštita pacijenata i zaposlenika'

Video: Zajednica poduzetnika i obrtnika