Više stope rasta izvoza od uvoza kojima se proteklih mjeseci hvali Vlada, u hrvatskom su prehrambenom sektoru nedostižne.
Još nas nije pogodio ruski embargo, no od ulaska u EU, u šest mjeseci lanjske i prvih pet mjeseci ove godine negativan saldo između ukupnog uvoza i izvoza hrane produbljen je za 70 milijuna, a kad je riječ o mliječnom i mesnom sektoru, za čak 130 milijuna eura ili 35% više u odnosu na isto razdoblje godinu prije.
Nešto je trulo...
Samo u prvih pet mjeseci ove godine mesa i klaoničkih proizvoda, prema tablici HGK, uvezli smo za 148,8 milijuna dolara u odnosu na 90,2 milijuna u istom razdoblju 2013., pri čemu je uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg mesa i više nego udvostručen.
Skočio je 142% – sa 7,7 milijuna na 18,6 milijuna dolara. Svinjskog mesa uvoz je porastao 60%, na 79,3 milijuna, a mesa peradi za 44%, na 25,4 milijuna dolara.
– Uvoz je velik, ogroman. Svih vrsta mesa uvezli smo 52% više nego u istom razdoblju lanjske godine. No te brojke treba gledati i u kontekstu domaće proizvodnje koja pada i na koju utječe uvoz, dok potrošnja stagnira – kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, gospodarsko-interesnog udruženja najvećih tvrtki u mliječnoj i mesnoj industriji. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije o klasiranju u klaonicama, u prvih pet mjeseci ove godine proizvodnja svinjskog mesa pala je za 7000 tona, goveđeg za 2000 tona, a pilećeg za nešto više od 1000 tona.
To znači da je ukupna proizvodnja mesa pala za 11.000 tona, a uvoz svih vrsta mesa – i uz činjenicu i da smo izvoz svih vrsta mesa povećali za 3000 tona – porastao za 14,5 tisuća tona, doznajemo od Bobetića, dok država zasad ne nudi nikakve ohrabrujuće mjere kojima bi to zaustavila.
Posebno zabrinjava rast uvoza kobasica, konzerviranih i suhomesnatih proizvoda za 2500 tona, uz istovremeni pad izvoza za nešto više od 2000 tona, što se odražava i na ukupni pad proizvodnje mesnih proizvoda.– Tržište je neizvjesno i nestabilno, s velikim oscilacijama cijena. Ciklus proizvodnje je pak dug, kapital preskup, pogotovo za manje tvrtke koje teško konkuriraju uvozu, a parafiskalna su davanja u Hrvatskoj još uvijek znatno veća nego u drugim članicama EU – kaže Bobetić.
Aktivirajte i diplomaciju!
Ništa nije bolje ni u mliječnom sektoru u kojemu proizvodi s dodanom vrijednosti, poput sireva, maslaca i fermenata, gube utrku s galopirajućim uvozom. Mlijeka i mliječnih proizvoda u pet smo mjeseci 2014. uvezli 31% više, za 88,5 milijuna dolara.
Maslaca smo uvezli 66% više, a sira 81%, ukupno za 30 milijuna dolara. Otkupne cijene svježeg mlijeka u međuvremenu su porasle 10%, dok su neto prodajne cijene mliječnih proizvoda domaći proizvođači, čemu su itekako kumovali uvoznici, snizili i 15% kako bi zadržali poziciju na policama trgovačkih lanaca.
– Ukupni uvoz grupe fermenata, maslaca i sireva porastao je, naime, za 3500 tona u odnosu na godinu dana prije, dok je izvoz manji za 2500 tona – objašnjava Bobetić, pri čemu u indekse potrošnje maslaca i sireva nisu uračunate zalihe na skladištima koje su znatno veće nego godinu dana prije.Voća i povrća uvezli smo za oko 10 milijuna dolara više, a da “vitamine” namijenjene zatvorenom ruskom tržištu iz EU još nismo ni omirisali, upozoravaju iz Hrvatske voćarske zajednice.
I uvoz žitarica u prvih je pet mjeseci 2014. porastao gotovo 100%! Stoga se od ministra Tihomira Jakovine, koji će se idućeg tjedna, 5. rujna, naći na ministarskom sastanku s kolegama iz resora, očekuje puno.
– Jakovina mora obavijestiti članice EU o eskalaciji uvoza koja u Hrvatskoj traje već godinu dana te zatražiti aktivaciju privremenih mjera prema članku 37. ugovora o pristupanju EU. Unija je dosad uvijek reagirala i pomagala članicama, i u slučaju poremećaja od svega nekoliko posto, dok u Hrvatskoj govorimo o nekoliko desetaka posto većem uvozu, koji je utjecao i na pad zaposlenosti, proizvodnju... – tvrdi Bobetić.Od hrvatske se Vlade očekuje i smanjenje neporeznih davanja izvoznicima kako to rade vlade i u drugim članicama EU.
Puno se mjera može aktivirati, a i gospodarsku diplomaciju treba dići na noge. Ovako više ne može, poručuju iz prehrambenog sektora.
>>Nadmudrio Putina - 50 tona tikvica završilo na engleskom tržištu
Molim ? Koje svježe meso ? Mi uvozimo samo smeće koje se ne može prodati u državama EU,ili je staro više od dopuštenog ili je kvalitete na razini smeća. To mi jedino uvozimo i plačamo ko zlato.