Na Zagrebačkoj burzi jučer je osvanula nova vrsta vrijednosnice, trezorski zapis Ministarstva financija, no to po prosudbi financijske zajednice neće donijeti osobitu investitorsku živost na domaćem tržištu kapitala. U objavi ZSE-a stoji da je Ministarstvo zatražilo uvrštenje trezorskih zapisa u iznosu od 1,03 milijarde eura, a prvi dan trgovanja bit će u ponedjeljak.
Dolaze li iduće tranše?
Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, istaknula je kako je joj je vrlo drago što je Ministarstvo financija odlučilo uvrstiti na redovito tržište instrument koji redovno već godinama koristi za kratkoročnu likvidnost. - Nadamo se da će se ova praksa nastaviti i u budućnosti - naglasila je Gažić.
Do zaključenja broja iz Ministarstva financija nije pristigao odgovor o motivima uvrštenja kao ni hoće li se ubuduće uvrštavati iduće tranše popularnih "trezoraca". Jedan od motiva možda valja potražiti u europskoj financijskoj regulativi koja zahtijeva da ih ulagači u trezorske zapise - a to su prvenstveno banke - mogu koristiti kao kolateral samo ako su uvršteni na burzi. Na pitanje kakvu zanimanje ulagača očekuje, Ivana Gažić kaže kako je teško procijeniti buduću likvidnost, no s obzirom na to da investitori konstantno traže instrumente s adekvatnim prinosom, moguće je da će se formirati određena likvidnost.
- Nominala ovog konkretnog trezorca je 1000 eura, pa to treba uzeti u obzir kada govorimo o sudjelovanju malih ulagača u trgovini - navodi Gažić.
Prihvatljivih 1000 eura
Kristina Pukšec, voditeljica trgovanja u InterCapitalu, ističe kako samo uvrštenje nije osobito bitna činjenica za tržište kapitala s obzirom na to da se glavnina trgovine trezorskim zapisima i obveznicama odvija preko OTC tržišta.
- U pravilu trezorske zapise većinom upisuje bankarski sektor, iznimno rijetko to čine fizičke osobe, iako je minimalan iznos trezorskih zapisa koji se može kupiti postavljen na prihvatljivih 1000 eura. Mali investitori tu jednostavno nisu imali ekonomsku računicu jer su kamate na eurske trezorske papire posljednjih godina bile negativne, pa je bolja alternativna bila držati eure na računima bankama, ako ništa barem po simbolički pozitivnim kamatama. Ovo je prvi put nakon dvije godine da je eurski trezorski zapis izdan uz pozitivnu kamatnu stopu (0,10%), pa nije isključeno da se u nekom trenutku probudi interes malih investitora - ističe Pukšec.
Iz mirovinskih fondova neslužbeno ističu kako su ranije ulagali u "trezorce" kada su donosili opipljiviju kamatu. Ako prinosi počnu opet rasti, obnovit će se i njihov interes za tu vrstu vrijednosnica.