Izjava ministra financija Zdravka Marića da zdravstveni sustav svaki mjesec stvara 400 do 500 milijuna kuna novih gubitaka, te da već sada duguje oko pet milijardi kuna, nije pokolebala Hrvatsku udrugu poslodavaca koja je pozvala na hitnu poreznu reformu koja uključuje smanjenje poreza na plaće i socijalnih doprinosa. HUP traži da se već ove godine neoporezivi dio plaće poveća s 4000 na 5000 kuna, smanji niža stopa poreza na dohodak s 20 na 15 posto te poveća iznos plaće koji se oporezuje po većoj stopi (od 30 posto) s 30 na 50 tisuća kuna.
Visoka opterećenja na plaće
Tome u kratkom roku treba pridodati i smanjivanje mirovinskih doprinosa za prvi stup na 13 posto i zdravstvenog doprinosa na 15 posto.
Kada bi ih Plenkovićeva Vlada poslušala, neto plaća od 5000 kuna porasla bi oko 200 kuna, ona od 7000 gotovo 400 kuna, plaća od 10 tisuća skočila bi za oko 600 kuna, a plaća od 20 tisuća oko 1300 kuna.
Poslodavci smatraju da su upravo visoka opterećenja na plaće razlog što Hrvatska sve teže hvata korak s konkurentnim tržištima Europske unije, osobito što se tiče zadržavanja kvalitetne radne snage, kao i privlačenja nove.
- Visoko opterećenje plaća i dalje je golem teret za nas poslodavce, unatoč manjim poreznim reformama koje je Vlada provela posljednjih godina - naglasio je predsjednik HUP-a i šef Plive Mihael Furjan.
Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić naglasila je da Hrvatska ima jedno od najvećih opterećenja za visoko kvalificiranu radnu snagu među europskim tranzicijskim ekonomijama.
Tomić kaže da bi njihov prijedlog porezne reforme zadržao progresivnost u sustavu, ali i omogućio rasterećenje visokokvalificiranim radnicima koji su nužni za unapređenje ekonomske slike u cijelosti. Predloženim bi promjenama, dodaje, ne samo zadržali postojeće radnike, već i privukli stranu radnu snagu, povećali zaposlenost te samim time osigurali održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Hrvoje Josip Balen iz Algebre, predsjednik udruge HUP-ICT, istaknuo je da raste broj visokokvalificiranih ljudi koji odustaju od klasičnih ugovora o radu i okreću se alternativnim oblicima rada, koji su često višestruko povoljniji za poslodavce.
- Ova situacija posebno je česta u određenim sektorima u kojima su plaće više, kao što je ICT sektor, a uvelike pogoduje stranim tvrtkama koje nisu prisutne na domaćem tržištu, ne plaćaju relevantne poreze i druga davanja, već isključivo na ovaj način "zapošljavaju" radnike iz Hrvatske - poručio je Balen.
Sindikati su tijekom prvomajskih govora isticali kako su poslodavci iz privatnog sektora dosad premalo učinili da povećaju plaće te su one većim dijelom rasle zbog promjena porezne politike. I jučer je, nakon zahtjeva HUP-a, prvi čovjek industrijskog sindikata Mladen Novosel ponovio da poslodavci traže smanjenje doprinosa i povećanje neoporezivih naknada samo zbog svog profita, a ne zbog radnika.
- Kada poslodavci traže povećanje neoporezivih naknada tada profit ostaje njima, a ne radnicima. Želimo da do kraja 2025. godine neto plaća poraste na 1500 eura, ali isto tako želimo da se proporcionalno tome poveća i bruto plaća. Smanjivanje doprinosa ne ide prema tome da radnici imaju veće plaće i budu zadovoljni, ono dovodi do bijede u mirovini, ali i do lošijih zdravstvenih usluga. Već smo vidjeli kako je to prošlo kad je svojedobno Linić smanjio zdravstveni doprinos. Morali su ga kasnije povećati i još su nam uveli dopunsko zdravstveno osiguranje - kazao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Rast cijena sirovina
Bivši ministar financija Boris Lalovac upozorava da se i Hrvatska i svijet nalaze u najtežem razdoblju u posljednjih 50 godina.
- Legitimno je tražiti smanjenje poreza, a na politici je da donese odluku. Neki dan je ministar Marić kazao da postoji neki prostor, vjerujem da on raspolaže s više podataka i zna gdje se taj prostor nalazi. Treba razgovarati o povećanju neoporezivog iznosa plaća, vjerojatno od iduće godine kad vidimo kakva će biti turistička sezona. Suzdržan sam oko doprinosa jer znamo koliki su minusi zdravstvenog sustava, mirovinski sustav ima goleme troškove, a oba ta sustava se i sada znatnim dijelom pokrivaju iz proračuna - komentirao je Boris Lalovac, zastupnik SDP-a.
Neizvjesnost koliko će još rasti cijene sirovina i energenata ugrožava i poslodavce, inflacija udara na standard svih, tako da je pritisak na državu da smanji javna davanja na plaće očekivan.
Takve su se promjene dosad uglavnom vezale uz početak godine, a ministar financija Zdravko Marić kazao je da je Vlada nedavno smanjila PDV na hranu i energente kako bi ublažila inflaciju, iako je tu mjeru čuvao za period uvođenja eura. Daljnje rasterećenje plaća nije spominjao.
- HUP smatra kako je jedini put prema dugoročnoj održivosti gospodarstva veće povećanje zaposlenosti u privatnom sektoru. Kako bismo to postigli, nužno je premjestiti fokus porezne presije s rada - naglasio je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.
10000000000 nekakvih branitelja i njihovih udovica sinova i kceri, generala, brigadira, Đura Glogoških s penzijom od 26000kn, 50.000 viska u javnom sektoru, 20000 cigana na socijalki i krađa HDZovih clanova su razlog za to opterecenje. A tvorci toga Franjo Tudjman i Gojko Susak pocivaju u (ne)miru bozjem.