Većina stanova i u Zagrebu ne premašuje neto cijenu od 1600 eura

Čim je Vlada obznanila prijedlog zakona o poticanju prodaje stanova prema kojem će država kupcima koji kupuju prvi stan posuditi dio novca uz uvjet da cijena kvadrata ne premašuje 1600 eura, mnogi su se upitali, posebno u Zagrebu, a gdje će naći stanove po toj ili nižoj cijeni. Kvaka je u tome što je to cijena bez PDV-a, a upravo je ona osnovica za posudbu. Kako prodavatelji uglavnom oglašavaju cijene uvećane za PDV, u kategoriju "poticanih kupnji" ući će, dakle, i stanovi koji se na tržištu nude i po višoj cijeni, najčešće od 14 do 18 posto većoj od 1600 eura, dakle i oni do 1888 eura po kvadratu.

Ključna je neto cijena

Državu ne zanima PDV, već osnovna cijena stana koja ne smije biti viša od 1600 eura. Kupac koji želi dobiti državni poticaj morat će od licencirana graditelja tražiti iskaz strukture cijene, pa ako se neto cijena bez PDV-a uklapa u zakonske uvjete, moći će preko APN-a dobiti kredit na 10 godina s odgodom povrata od 20 godina.

– Većina stanova u Zagrebu ima neto cijenu do 1600 eura i uklopit će se u taj zakonski uvjet – kaže predsjednik HUP-ove Udruge developera Danijel Babić. Nije, međutim, baš uvjeren da će to potaknuti graditelje na dodatno spuštanje cijena koje su, kaže, već uglavnom pale i za dodatna sniženja više nema prostora.

Ipak, poticaji bi mogli ubrzati prodaju, smatra Babić te dodaje kako je svima trebalo dati 200 €/m². Tada kupcima ne bi bila presudna cijena već kvaliteta, lokacija, ugled  graditelja...

Od poticaja će profitirati kupci, graditelji, banke i država, smatra direktor Sektora graditeljstva u HGK Rudolf Rom. Kupci će doći do jeftinijih stanova uz povoljnije uvjete. Graditelji će se riješiti zaliha, pokrenuti nove projekte i sačuvati radna mjesta. Banke će, pak, osim profita od kredita, biti mirnije jer im klijentima – graditeljima neće nad glavom visjeti opasnost od bankrota, a dobit će i država većim prinosima od poreza.

Poticaje i za autoceste

– Poticaj je dobra mjera za stanogradnju, ali smatramo da je to tek početak jer očekujemo da se potaknu i infrastrukturni projekti, pogotovu oni koji brže vraćaju ulog, primjerice, autoceste prema Sisku i Dubrovniku, most na Dravi... – zaključuje R. Rom.