Velika hrvatska poduzeća ne žale se na nedostupnost financiranja, unatoč stalnom isticanju poduzetnika da banke ne kreditiraju njihove projekte. Barem se tako izjasnila većina od 280 tvrtki koje su sudjelovale u HUB-ovoj analizi čiji je cilj bio utvrditi suočavaju li se dobra poduzeća u krizi s financijskim ograničenjima.
- Nismo imali financijski udar prije drugog kvartala 2009. i nemamo ga od 2013. Poteškoće u dostupnosti financiranja javljaju se povremeno samo kod malih poduzeća: kod velikih tvrtki postojale su u prvom velikom valu krize, a nestaju već krajem 2009., nakon čega se tvrtke dijele na dobra i loša poduzeća kojima ograničenja proizlaze iz njihove vlastite rizičnosti. I kod malih nestaju u 2013. - – pojašnjava Velimir Šonje, makroekonomist Arhivanalitike.
Na uzorku od 280 poduzeća, analiziranih po sektorima i veličini, ispostavilo se da se oko 12,5 do 13 posto industrijskih poduzeća, koja mahom dobro posluju, suočava s financijskim ograničenjima, no razina nedostupnosti raste u trgovini, graditeljstvu i uslužnim djelatnostima koje su u krizi imale većih poteškoća.
- No, ni to ne znači da imaju isključivo problem s bankama: moguće je da im fali kapitala ili ne mogu naplatiti potraživanja – kaže Šonje.
Detaljnijih podataka o tome zašto se većina velikih tvrtki ne žali na financijska ograničenja nema: moguće je da su uspjele refinancirati dugovanja, koristile HBOR-ova sredstva uz državne poticaje ili im je „život“ olakšala predstečajna nagodba. Kad je posrijedi trend razduživanja i pad ukupne mase kredita, Hrvatska je negdje u europskom prosjeku; kreditiranje poduzeća raste samo u pet zemalja EU: Poljskoj, Bugarskoj, Belgiji, Finskoj i Estoniji. Prema statistikama HNB-a, unatoč padu ukupne mase kredita, mjesečno se tvrtkama odobri oko milijardu kuna novih kredita.
- To što krediti padaju, trebalo bi nas zabrinuti samo ako ima neko dobro poduzeće koje ne može do financiranja – smatra Šonje, uvjeren da njegova anketa dokazuje suprotno. No, to još ne znači da tvrtkama ne fali novac: u Hrvatskoj kronično fali kapitala malim poduzećima; nemamo dovoljno fondova rizičnog kapitala, niti ulaganja kroz burze, kaže Šonje koji vjeruje da će se taj problem rješavati kroz sljedećih pet do šest godina, vjerojatno dijelom i kroz fondove EU koji obuhvaćaju i ulaganje u equity fondove. Zoran Bohaček, direktor HUB-a, istaknuo je da dva, kako kaže „za bankarsku industriju kontroverzna propisa“; odvajanje investicijskog od retail bankarstva i porez na financijske transakcije, imaju šansu odumrijeti.
- Oporezivanje transakcija nas se baš i ne tiče. Kod nas bi trošak skupljanja informacija sigurno bio daleko veći od naplaćenog poreza. Kad je posrijedi izdvajanje investicijskog dijela, u krizi se pokazalo da su univerzalne banke bile najmanje pogođene; većih su problema imale upravo samo investicijske ili banke koje posluju isključivo sa stanovništvom – napominje Bohaček koji se na konkretne zakone fokusirao jer nam se pravila za financijsku industriju, kaže, sada uglavnom kroje u EU, a ne u Hrvatskoj.