Regulativa, ugled u javnosti i višak likvidnosti teme su koje najviše muče hrvatske bankare, moglo se zaključiti nakon panel-diskusije "15 godina suvremenog hrvatskog bankarstva" kojim je Hrvatska udruga banaka obilježila svoju obljetnicu.
– Poslujemo u recesijskom bankarstvu koje karakterizira razduživanje, rast loših kredita i pad profitabilnosti banaka. U tijeku je i jedan regulatorni i nadzorni tsunami koji nije karakteristika samo Hrvatske nego i Europe – smatra Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke banke.
A Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb, vjeruje pak da je regulator vrlo dobro obavio zadaću i očuvao stabilnost bankarskog sustava.
– Svi kažu da je dobro biti bankar kad ekonomija raste, no teško kad ekonomija stagnira ili je u recesiji. Banke su tu dobro prošle, negdje je 17 do 18 posto loših kredita u ukupnoj aktivi, no ta je razina relativno izdržljiva – kaže Prka koji priznaje i da je kreditiranje dio društvene odgovornosti banaka.
– Kreditiranje je nužan proces, ali za tango treba i netko sa strane, barem onaj tko pušta glazbu – slikovit je prvi čovjek PBZ-a.
Odgovor na pitanje što je u zastoju ponude i potražnje „kokoš, a što jaje" nije se čuo do kraja panela, premda se u raspravu uključio i potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji je dio odgovornosti prebacio i na državnu razvojnu banku.
– Mi smo u situaciji da imamo višak likvidnosti ne samo u bankarskom sustavu nego i u državnim institucijama, recimo HBOR-u. HBOR je likvidniji nego ikad, a plasmani su na 60 posto, što nije dobro. Zato ćemo predstaviti set mjera koji bi trebao omogućiti pomak u kreditiranju, a banke neće biti izostavljene – obećao je Grčić, no unatoč tome izrazio je zadovoljstvo što kao predstavnik države još uvijek može doći u banku i tamo dobiti novac za potrebe države. Na HBOR se osvrnuo i Luković ocijenivši da je propustio participirati s privatnim ulagačima u vlasničkom kapitalu, kao što se radi u Izraelu i SAD-u. Da je bankarski sustav dobar u tolikoj mjeri da je regulatoru problem dokazati to predstavnicima Europske komisije i investitorima nakon šest godina recesije, otkrio je guverner Boris Vujčić.
– Na neki je način bankovni sustav bolji nego što izgleda ekonomija. Regulatorni okvir se promijenio. Ako pogledate nenaplaćena potraživanja po godištima, većina datira četiri ili pet godina prije krize, a otkad je kriza počela, krediti su kvalitetniji – kaže Vujčić.
A što nam nosi budućnost? Dok čelnik PBZ-a smatra da je nužno smanjiti trošak depozita i ekstenzivno ih seliti u industriju asset menadžmenta, predsjednik uprave Erste banke Petar Radaković izrazio je neslaganje s takvom strategijom.
– Ne slažem se s tjeranjem depozita iz banaka, nama ti depoziti trebaju, mi ih koristimo.
Luković je zaključno poručio će se manji igrači teško nositi s izazovima tehnologije, recesije i regulative, a kad recesija prođe, s izvorima za financiranje rasta:
– Hrvatska je premala, za dovoljno snažnu konkurenciju dovoljno je četiri do šest snažnih konkurenata.
>> 'Ove godine nas čeka pad od 0,6 posto, a slabašna će biti i iduća godina'
U ovom našem tangu banke plešu k'o slonovi i nesmiljeno gaze po prstima zajmoprimaca. Pa čak i kada ih pravomoćna presuda upozori da ne plešu po pravilima, njih baš briga i dalje plešu po svom ritmu !!