Ulaskom Hrvatske u EU napokon bi mogla biti ugrožena monopolistička pozicija HEP-a na domaćem tržištu električne energije. Prvim korakom u tom smjeru može se smatrati i nedavno objavljena vijest kako će T-Hrvatski telekom, najveći domaći telekomunikacijski operater, u popis svojih registriranih djelatnosti uvesti i trgovinu električnom energijom. Pretpostavka je da bi HT svojim postojećim korisnicima telekomunikacijskih usluga nudio i opskrbu strujom, uz neke povoljnije uvjete nego što sad nudi HEP.
Povjerenje, navike, inercija
Odluče li na hrvatskom tržištu početi poslovati i neke veće europske energetske kompanije, evidentno je da bi moglo doći do rasta konkurencije te time i pada cijena. U procjenama hoće li do toga doći i koliki bi taj pad mogao biti među stručnjacima zasad nema konsenzusa. Mladen Zeljko, voditelj odjela za proizvodnju i transformaciju energije Energetskog instituta Hrvoje Požar, smatra da veći utjecaj novih distributera na tržištu nije realno očekivati.
– U korist HEP-a rade tradicija, povjerenje kupaca, ali i njihova inercija. Potrošači nisu skloni promjenama, pogotovo u djelatnostima u kojima je sigurnost, kao kod opskrbe energijom, iznimno bitna. Za promjenu dobavljača građani bi morali imati znatan poticaj za promjenu, a to je pri aktualnim cijenama električne energije u Hrvatskoj teško očekivati. Naime, cijene za kućanstva u Hrvatskoj bit će među najnižima u EU i zato je tržišno nelogično očekivati da će je netko prodavati znatno jeftinije nego što već jest. Moguće je da privremeno neka kompanija ponudi dampinške cijene kako bi osvojila dio tržišta, no dugoročno ne vidim da će cijena padati – kaže Zeljko. Liberalizirano tržište električne energije na papiru u Hrvatskoj postoji od 2008., ali dosad nije zaživjelo na pravi način.
Zbog komplicirane regulative, ali i niskih cijena, konkurencija HEP-u dosad je postignuta jedino u segmentu opskrbe industrijskih potrošača. Krajnji čin u liberalizaciji tržišta trebalo bi biti upravljačko izdvajanje HEP-ove prijenosne i distribucijske mreže koja bi kao regulirana djelatnost svim tržišnim akterima trebala biti dostupna po istim uvjetima.
Nakon što taj proces bude dovršen, neki od alternativnih opskrbljivača mogli bi se okrenuti i opskrbi kućanstava, a to bi, kako tvrdi Marko Ćosić, direktor tvrtke Profectio energija, moglo dovesti do pada cijena – efekti liberalizacije tržišta električne energije u državama EU doveli su do pada cijena za kućanstva pa je za isto očekivati i u Hrvatskoj. Primjerice, očekivati je pojavu cross-sellinga, gdje će električna energija biti samo jedna od usluga koju će kućanstva kupovati od svih dobavljača te će, primjerice, biti kombinirana s dobavom toplinske energije, plina, telekomunikacijskih usluga – kaže Ćosić.
U takvim "paket-aranžmanima" cijena struje uistinu bi mogla biti nešto manja, no stručnjaci upozoravaju da se dugoročno može očekivati samo rast cijena energije. Razloga za takve prognoze je više, od sve većih globalnih potreba, preko pada proizvodnje fosilnih energenata do povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora – čija je jedinična cijena viša. Ipak, kako objašnjava Tomislav Čorak, hrvatski principal globalne konzultantske kuće A. T. Kearney iako će jedinična cijena svih oblika energije rasti, računi građana bi ipak mogli biti manji.
Trošit ćemo manje
– Konkurencija na tržištu opskrbljivače će prisiliti da implementiraju nove tehnologije te osmisle nove proizvode. Neke od tih novih tehnologija, poput primjerice pamentih brojila, svakako će utjecati na potrošačke navike građana te im pomoći da postignu viši stupanje energetske efikasnosti. Dakle, energija će možda biti skuplja, ali ćemo je trošiti manje. Liberalizacija tržišta nužan je preduvjet razvoja tehnologija i poslovnih modela koji bi to omogućili – kaže Čorak.