Tele2 uštedio je građanima dvije milijarde kuna godišnje

Viktor Pavlinić, tri mjeseca na čelu je Tele2 Hrvatska i nakon desetljeća prvi ‘domaći’ čovjek na toj poziciji. S njim smo razgovarali o poslovanju tvrtke i novim izazovima na tržištu.

Kako komentirate poslovanje Tele2 u 11 godina koliko je u Hrvatskoj? Jeste li zadovoljni?

Ponosni smo na to što smo napravili za korisnike i državu, međutim, nikada nismo zadovoljni. Naime, našim dolaskom u Hrvatsku omogućili smo liberalizaciju na tržištu mobilne telefonije, što pokazuju i neovisne studije. Prema tim procjenama, građani su samo u periodu od 2006. do 2012. ukupno uštedjeli čak i do 11 milijardi kuna odnosno gotovo dvije milijarde kuna godišnje. Usudio bih se čak tvrditi da je tek dolaskom i zahvaljujući Tele2, usluga mobilne telefonije zaista postala dostupna svim građanima Hrvatske.


Od početka tvrdite da ste izazivač na tržištu, jeste li dostigli limite?

Da, mi smo izazivači. Dolaskom na hrvatsko tržište drastično smo smanjili cijene usluga i uveli primjerice, jedinstvenu cijenu poziva prema svim mrežama i niz usluga. Dakle, uvijek smo bili izazivač i gotovo pa prisiljavali konkurenciju na reakciju te tako poticali promjene. Istovremeno se povećao i naš tržišni udjel koji sada iznosi oko 17-18 posto, ovisno o metodologiji koju koristimo. No tu nikako nije kraj. Ambicije su nam velike te ćemo i nadalje izazivati. Proteklu godinu obilježili smo značajnom investicijom u iznosu od 230 milijuna kuna, što je za naše prilike puno. Usmjerili smo ulaganja u poboljšanje kvalitete mreže i to na najvišu razinu, a 1. veljače ove godine lansirali smo i 4G mrežu s najvećom pokrivenošću stanovnika Hrvatske.

Mreža je svojedobno bila ta koja je činila razliku među operatorima. Gostujete li još u HT mreži?

Faktor diferencijacije po pitanju pokrivenosti i kvalitete mreže na tržištu više ne postoji. Gostujemo još uvijek u HT mreži, no vrlo malo, a ono što je bitno je da korisnik to ne može primijetiti. Sada imamo kvalitetnu mrežu koja nam omogućava da korisnicima nudimo najzahtjevnije, nove i inovativne usluge. Nedavno smo, primjerice, predstavili novu uslugu “Pokućni internet”, to jest “fiksni” internet temeljen na mobilnoj tehnologiji.


Zanemarimo li tehnologiju, ušli ste na tržište fiksnog broadbanda?

Točno. Sada imamo dovoljno jaku infrastrukturu da možemo ponuditi proizvod koji može popuniti vidljivu rupu koja postoji na fiksnom tržištu, Tu vidimo svoju priliku. Naime, prema DESI indeksu, Hrvatska je na začelju ljestvice zemalja EU koje koriste fiksni broadband. U tom segmentu tržišta vlada duopol, a mogli bismo reći i monopol HT grupe budući da, uz Iskon i Optimu, HT ima kontrolu nad više od 75 posto tržišta. Tehnologija je dovoljno napredovala da možemo ponuditi svoju vlastitu uslugu interneta koja i kvalitetom i cijenom konkurira na područjima gdje fiksni broadband infrastruktura jednostavno loša. Ne slažem se s tumačenjima da potražnje za internetskim priključkom nema. Itekako je ima, ali korisnici nisu spremni platiti cijenu koje ne odgovara razini kvalitete usluge, odnosno raspoložive brzine.

Regulativa u telekomu je iznimno bitna, koliko ste zadovoljni?

Ako govorimo o zakonodavcu odnosno državi, nisam i ne mogu biti zadovoljan. Tu prije svega mislim na pravno okruženje i stabilnost. Godina 2014. je za našu industriju bila izrazito nestabilna i nepovoljna. Tu mislim na povećanje cijena naknada za korištenje frekvencijskog spektra čiji je cilj bio samo i jedino punjenje državnog proračuna. Pri tom se nije razmišljalo na koji način će povećanje utjecati na konkurentnost, investicije i krajnjeg korisnika. Naposljetku se ispostavilo da su svi aspekti imali negativne posljedice. Visina nameta koji iznosi čak 95 posto naše EBITD-a doista nije i ne može biti poticajna za ulaganja. Država mora promijeniti pogled na telekom industriju kao na laki izvor prihoda državnog proračuna te otkloniti te barijere kako bi ona nastavila biti ono što jest – generator gospodarskog rasta i razvoja društva.


S obzirom na to da je većina sadržaja na internetu besplatna, vlada percepcija da bi i pristup internetu trebao biti besplatan? Koliko zapravo košta “internet”?

Internet ni u kojem slučaju nije besplatan. Tu valja ubrojiti niz parametara, počevši od same fizičke infrastrukture odnosno baznih stanica, njihova postavljanja, plaćanja koncesija, frekvencija, održavanja... Također treba uzeti u obzir da količina podataka preko mobilnih mreža neprestano raste i to po godišnjoj stopi od 30 do 40 posto. Kako bismo udovoljili potrebama korisnika, neprestano moramo raditi na modernizaciji, unapređenju i proširenju mreže i kapaciteta za prihvat tog prometa, što nipošto nije besplatno. Teško je odgovoriti koliko internet košta budući da su ulaganja u internet sukcesivni ulagački ciklusi.

Kažete povećavat će se potražnja za internetom, dakle slijede dodatna ulaganja....

Da, mi još uvijek nismo na razini drugih razvijenih zemalja jer, primjerice, streaming servisi u pravom smislu još nisu zaživjeli. Netflix je tek odnedavno dostupan u Hrvatskoj, a ni glazbeni servisi još nisu dostupni na adekvatan način. U Hrvatskoj tek slijedi bum potrošnje streaming usluga i videosadržaja, a operatori će morati udovoljiti tim zahtjevima. Što se tiče samih ulaganja, valja naglasiti da u tom smislu treba osigurati i jaki tzv. backbone, to jest, dobru “žicu” na koju se spajaju bazne stanice za mobilne mreže...

Kako gledate na svojedobnu ideju da država gradi svoju agregacijsku mrežu?

Generalno govoreći, smatram da država nije dobar upravitelj svojom imovinom, no nije dobro ni da operator s izrazito prevladavajućem položaju na tržištu ima potpunu kontrolu nad infrastrukturom. Ovdje je od iznimne važnosti regulativa i način na koji se postavljaju pravila igre. Ako su cijene pristupa na tzv. cost based osnovama, tada je svejedno tko je vlasnik infrastrukture. Ako regulacijom to nije moguće garantirati, onda ideju o državnom operatoru treba uzeti u obzir.