Danska, zemlja s vrlo visokim životnim standardom koji prati i vrlo razvijeno gospodarstvo sa stabilnim rastom BDP-a, na karti svijeta se pozicionirala i kao lider u razvoju energije vjetra s dugom tradicijom investiranja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. U nekoliko je navrata ova zemlja provodila teritorijalne reforme pri čemu je u posljednjem valu broj županija s 13 smanjen na 5, a općina s 270 na 98. Radi se o karakteristikama koje uz socijalnu sigurnost Dansku svrstavaju na listu najpoželjnijih zemalja za život, što je nekoliko godina uzastopno prepoznao i OECD na svom indeksu Better Life. Gotovo istim riječima svoju je zemlju danski veleposlanik u Hrvatskoj Christian Thorning opisao u razgovoru koji smo vodili u sklopu konferencije koju je Veleposlanstvo Kraljevine Danske u Hrvatskoj organiziralo na temu pametnih gradova.
Kako biste ocijenili ekonomsku suradnju Danske i Hrvatske i gdje vidite prostor za daljnja danska ulaganja u Hrvatsku?
U Hrvatskoj posluje nekoliko danskih kompanija, Maersk je jedna od najvećih, a njeno prisustvo ne iznenađuje s obzirom na to da su i Hrvatska i Danska pomorske zemlje. Nadalje, možemo govoriti o multinacionalnim kompanijama kao što su Carlsberg, Hempel, Hartmann, Rockwool - lista je poduža, uključuje male i velike tvrtke. Ekonomska suradnja naših zemalja vrlo je dobra, ali uvijek ima mjesta za poboljšanje. Ono što me iznenađuje je podatak da se kod nas u Danskoj ne mogu pronaći hrvatska vina, iako su iznimno kvalitetna.
Potrudit ću se, recimo, poraditi upravo na tom segmentu i istražiti izvozni potencijal jer su vaša vina, bilo da govorimo o Istri, Dalmaciji ili Slavoniji, sjajna.
Kakve su prilike za malo i srednje poduzetništvo u ekološkoj ekonomiji?
Uspjeli smo održati značajan ekonomski rast, a da nije bilo na štetu prirode koja nas okružuje. Danska do 2050. godine planira postati u potpunosti neovisna o fosilnim gorivima, dakle govorimo o stopostotno obnovljivoj nacionalnoj energetici. Znanje i razvoj idu ruku pod ruku, tako da bih rekao da se ovdje radi o sjajnim prilikama za sve uključene u ovaj proces – od sektora građevine, arhitekture, pa i razmjene roba i usluga pri čemu mala i srednja poduzeća mogu doprinijeti inovativnim rješenjima i fleksibilnošću.
Kraljevina Danska je posljednjih desetljeća provela nekoliko teritorijalnih reformi sa značajnom redistribucijom ovlasti.
Prije deset godina provedena je posljednja značajna teritorijalna reforma u sklopu koje je broj regija smanjen na pet, a općina na 98 što je, ugrubo govoreći, za polovicu manje nego ranije. One, pak, uživaju popriličan samoupravni djelokrug i autonomiju u odlučivanju kako će utrošiti novac svojih poreznih obveznika, bilo da se radi o školama, infrastrukturi, sportu ili pitanjima okoliša. Bolnicama, recimo, regije također upravljaju samostalno, kao i određenim segmentima iz područja zdravstvene zaštite. Model se zasad, ponajviše jer je njime postignuta i veća kvaliteta javnih usluga, pokazao poprilično uspješnim. Danska je bila previše fragmentirana, a u startu govorimo o zemlji koja nije velika. Vjerujem da su svi zadovoljni kako stvari danas funkcioniraju. Istaknuo bih kvalitetnu i usku suradnju između predstavnika regija i općina i vlade, što je nužno da bi sustav bio kvalitetan.
Kada bismo Dance upitali za njihovu kvalitetu života, što mislite što bi nam odgovorili?
Danci odlično balansiraju poslovne i privatne obaveze. Naš mentalitet je vrlo radišan, a jedna smo od najzadovoljnijih zemalja na svijetu kada gledamo uvjete rada. Ustrajemo na ravnopravnosti spolova, dansko društvo tome posvećuje pažnjuu bez obzira na to radi li se o zaposlenju, privatnim odnosima ili životu općenito.