Predsjednik Uprave Hamag-Bicroa

Vjeran Vrbanec: Naši su poduzetnici žilavi i vjerujem da je najgore iza nas

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
21.10.2021.
u 17:41
"Ne bojim se da će doći do takve inflacije koje se ljudi naših godina sjećaju i koja bi mogla utjecati na dinamiku korištenja sadašnjih i budućih kredita", kaže Vrbanec
Pogledaj originalni članak

Tko i kako može do novca Hamag-Bicroa objašnjava Vjeran Vrbanec, čelnik te institucije, te pojašnjava kako će se sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kanalizirati u malo poduzetništvo preko njihovih programa.

Kad se otvori web Hamag Bicroa na ekranu je prva poruka: preostala raspoloživa sredstva za prijavu na covid 19 zajmove: 194.006.090,76 kuna. Tko i kako može doći do toga?  

Program „Covid-19 zajam za obrtna sredstva“ uveli smo u ožujku prošle godine te smo njime među prvima krenuli u spašavanje likvidnosti hrvatskih poduzeća, pogotovo srednjih i malih koji su najviše bili izloženi negativnim utjecajima pandemije. Prijavljuje se isključivo putem online sustava uz minimalan broj dokumenata. Još od 2016. imamo mogućnost online prijava za zajmove, međutim, sada smo cijeli postupak dodatno prilagodili. Poduzetnici mogu zatražiti iznos do 100.000 eura, uz kamatnu stopu od 0,25 posto, a jedini instrument osiguranja je zadužnica, uz uredno poslovanje u kontekstu svoje branše u prethodnom razdoblju, gledano od 31. prosinca 2019. unatrag. Prihvatljive su sve djelatnosti, a osnovni uvjet je pad prihoda od 20 posto u odnosu na 2019. Do prije mjesec dana prag je bio 60 posto, no  mjere Vlade bile su pogođene pa je veliki broj poduzetnika uspio sačuvati svoje zaposlenike i nastaviti s poslovanjem. Također, ohrabruje činjenica da je i sezona bila izvanredna. Naši poduzetnici su izrazito žilavi i ja vjerujem da je najgore iza nas.

Iz kojih su sektora najčešći korisnici kredita? Jesu to sredstva za tekuću likvidnost ili investicije?

Ako govorimo o covid mjerama koje provodimo,  moramo uzeti u obzir upravo one djelatnosti kojima je odlukom Stožera onemogućen rad, a to su najvećim dijelom  uslužni sektor i prijevoznici. Međutim, ukupno gledano, pokrivamo gotovo sve djelatnosti, dok se najveći broj zajmova, koje provodimo od 2016., odnosi na  investicije.

Zadužuju se do maksimalnih iznosa?

Rok korištenja kredita je šest mjeseci, stoga maksimalni iznos ne može biti veći od šestomjesečnih troškova koji je vidljiv iz bilance prethodnog razdoblja.

Poduzetnici su se žalili na sporu realizaciju vaših covid kredita... U čemu je problem?

Radi se o tome da smo u samo dva tjedna dobili četiri ili pet puta više zahtjeva nego u cijeloj prethodnoj godini koje je trebao obraditi isti broj ljudi. To je bio tsunami zahtjeva. Preuzeli smo taj dio priče i tada odobrili više zajmova nego sve banke zajedno s istim brojem ljudi koji su radili i na tome im čestitam.

Vrijeme odobravanja je otprilike identično vremenu čekanja na odobrenje dopuštenog prekoračenja na zahtjev. Danas je to ušlo u kolotečinu, od zaprimanja zahtjeva do odobrenja neće proći više od dva tjedna. Moram naglasiti da smo zaista maksimalno izašli ususret poduzetnicima, gdje smo tražili samo 10 dokumenata u što ulazi  preslika osobne iskaznice i ispunjavanje pet tipskih obrazaca koji se nalaze na našoj stranici. Ne znam postoji li ijedna financijska institucija na svijetu koja traži od poduzetnika manje dokumentacije za odobrenje zajma.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Koliko je bilo odbijenih?

Kod covid zajmova koji su išli u tri faze u početku je postotak prolaznosti bio od 75 do 80 posto, negativno su ocijenjeni samo oni koji nisu imali baš nikakve osnove za odobrenje.

Mijenjali su se uvjeti kod tri  programa: „Covid-19 zajma za obrtna sredstva", "Mikro i malih zajmova za ruralni razvoj" i "ESIF jamstava"...

Kod „Covid-19  zajma za obrtna sredstva“ povećali smo maksimalni iznos sa 50 na 100 tisuća eura i smanjili „ulaznicu“, odnosno sa 60 posto pada prihoda vratili smo na  20 posto. Što se tiče ESIF jamstava, Agencija je mogla izdati jamstva do četiri milijuna eura, međutim, osluškujući potrebe i onih većih investitora, odlučili smo povisiti limit na 10 milijuna, s time da razlika između četiri i deset ima 50-postotno pokriće. Treće, kod malih zajmova za ruralni razvoj uz kamatu od 0,1 do 0,25 posto, maksimalni smo iznos također povećali sa 50 tisuća eura na 100 tisuća. Sva tri se financiraju iz EU fondova.

Koliko će se novca u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kanalizirati u malo poduzetništvo? Koliko preko vas i tko će i kako moći aplicirati?

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti ukupna procijenjena vrijednost ulaganja u gospodarstvo iznosi 26,2 milijardi kuna. Nastavit ćemo kao i dosada provoditi programe namijenjene mikro, malim i srednjim poduzetnicima u suradnji s nadležnim ministarstvima. Konkretnije, već za sljedeću godinu predviđena je 4,1 milijarda kuna kroz pet programa dodjele bespovratnih sredstava, dok je kroz financijske instrumente zajmove i jamstva predviđeno 400 milijuna kuna. Od toga 300 milijuna kuna odnosi se na novi instrument zajmova, kojem će maksimalan iznos biti do 100.000 eura, a preostalih 100 milijuna kuna namijenjeno je za subvenciju kamatnih stopa po kreditima banaka odobrenima u okviru postojećih jamstvenih programa Hamag-Bicroa. Banka je dužna spustiti inicijalnu kamatu te bi trošak kamate umanjen subvencijom mogao biti nula.

S kojim bankama idete?

Agencija je 2016. i 2017. godine već ima takav instrument. Tada su kamatne stope bile relativno visoke, a mi smo ispregovarali njihovo smanjenje u okviru tih garancija. Na taj su način i banke bile manje izložene, a ugovore smo sklopili s gotovo svim bankama koje posluju na našem tržištu. Upravo s njima ćemo nastaviti provoditi ovaj program.

Koliko ste novca ove godine uspjeli plasirati poduzetništvu: kakvo je stanje u odnosu na prethodne godine? Krediti poduzećima padaju; u kolovozu na mjesečnoj razini za 700 milijuna kuna, a i na godišnjoj se smanjilo kreditiranje poduzeća...

S obzirom na to da su banke u covid vremenima stale s kreditiranjem, moguće je da se veći dio kredita koje HNB prikazuje, odnosi i na naš angažman u okviru jamstvenih programa. Kako bismo potaknuli banke dodatno smo digli postotak jamstava za obrtna sredstva sa 60 na 80 posto. U početku je bio slab feedback, ali nakon četiri do šest mjeseci počele su se uključivati. Vlada je dodatno preko ministarstava turizma, prometa i kulture uspostavila državne garancijske sheme do 100 posto pokrića kredita, kako bi što veći broj poduzetnika dobio  šansu preživjeti teško razdoblje. Ukupna cifra po svim našim covid mjerama koje provodimo od ožujka prošle godine do danas iznosi 2,6 milijardi kuna, a odobreno je gotovo 6900 predmeta.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Koliki je kod vas bio rast kredita u odnosu na pretpandemijsko razdoblje?

Eksponencijalan. Kao korona. Prosjek je bio na razini 1000 predmeta godišnje, sad je pet do šest tisuća.

Osim covid mjera koje provodimo, želim naglasiti kako je cijelo poslovanje Agencije postavljeno kao „smart factory“ - pametna tvornica: od ulaganja u istraživanje ideje, preko razvijanja te ideje u proizvod ili uslugu pa sve do komercijalizacije i izlaska na strana tržišta.

Kako se vraćaju krediti koje ste već odobrili u proteklom razdoblju? Kakav je bio utjecaj pandemije?

Nemamo poteškoća s povratima, udio loših kredita do 2019. i 2020 bio je od 10 do 15 posto. Jedna od prvih mjera koje smo uveli bili su moratoriji na isplatu rata. Tako da ćemo tek za koji mjesec moći razgovarati o posljedicama koje je ostavila pandemija. Što se tiče covid zajmova oni imaju rok korištenja šest mjeseci i još godinu dana počeka.

Očekujete li da će rastuća inflacija imati utjecaja na kapacitet povrata?

Inflacija se pojavila unatrag tri do pet mjeseci, dok su prvi covid krediti odobreni prije godinu dana i već je vrijeme korištenja prošlo.

A kada je riječ o investicijskim kreditima već se javljaju poduzetnici s formiranim troškovima i ugovorenim troškovnicima. Tu inflacija ne bi smjela biti problem. A i ne bojim se da će doći do takve inflacije koje se ljudi naših godina sjećaju i koja bi mogla utjecati na dinamiku korištenja sadašnjih i budućih kredita.

Javljaju se s lošim iskustvima oni koji - dobro posluju. Tvrde da samo oni u problemima mogu dobit kredite Hamag-Bicroa, a zdrave tvrtke puno nepovoljnije?

Odmah u startu moramo razdvojiti vrijeme prije i nakon pojave epidemije i još jednu činjenicu – svi programi koje provodimo imaju svoja pravila koja jednako vrijede za svakog prijavitelja. Covid krediti u iznosu do 750 tisuća kuna dio su covid mjera za pomoć poduzetnicima koji su odlukom Stožera civilne zaštite zatvoreni, jer su procijenjeni kao potencijalni širitelji zaraze, a koji su do tog trenutka uredno poslovali. S druge strane do prije pojave epidemije, kao i sada, poduzetnicima su na raspolaganju investicijski krediti po kamatnim stopama od 0,1 do 0,5 posto. Krediti namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzetnicima su iznosili 25 i 50 tisuća eura. U narednom periodu na raspolaganju će biti krediti i do 100.000 eura, dok su za poljoprivredu i ruralni razvoj već sada na raspolaganju krediti od 100.000 eura. Još jednom najavljujem kako je za poduzetnike kojima je potrebna još izdašnija investicija u 2022. godini na raspolaganju 4,1 milijarda kuna kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.