U ljeto 2010. novi hrvatski premijer Zoran Milanović bio je među 700 tisuća građana koji su potpisali sindikalnu peticiju protiv promjena Zakona o radu. Umjesto inauguracijske čestitke, premijera je jučer dočekalo protestno pismo udruženih sindikata. Kažu, zaboravio je na potpise i njihov dogovor s prethodnom vladom da se, uz referendum o EU, građani izjašnjavaju i o radnom zakonodavstvu.
Otkopavanje ratne sjekire nije slučajno jer se očekuje da će u svom reformskom paketu nova vlada “udariti” i na radnike. Svjetska je banka neki dan poručila da su hrvatski propisi iz područja radnih odnosa kruti, a radnici skupi i prezaštićeni. Posebno u javnim poduzećima i javnom sektoru.
Skupi i prezaštićeni
Na željeznici 23 bivša direktora imaju plaću veću od ministarske, to im jamči stečeno pravo iz kolektivnih ugovora. Tko god je jednom bio šef, zadržao je svoju plaću neovisno o kasnijoj raspodjeli. Prema podacima OECD-a, Svjetska banka tvrdi da je zakonska zaštita zaposlenih među najvišima u Europi, a posebno su problematizirali cijenu otkaza i produljenu primjenu kolektivnih ugovora. U kampanji SDP nije načinjao tu temu, a jedino je Radimir Čačić u intervjuu tjedniku Forum kazao da Hrvatska nema mehanizme kojima može reagirati na tržišne odnose.
– Moramo stvari postaviti apsolutno drugačije. Svaka čast našim sindikatima, koji pričaju priču o radu na neodređeno vrijeme, ali ta se priča mora okrenuti prema tome da se poštuje osnovno pravo hrvatskih građana, a to je pravo da rade. Na sadašnji se način to pravo direktno derogira i ubija – kazao je Čačić.
Sindikalac Vilim Ribić slaže se da treba otkloniti neke apsurdne situacije vezane uz kolektivne ugovore, ali po tom je stavu Ribić otišao korak ispred drugih sindikalaca nesklonih kompromisima.
I za kompromise
– Apsurdno je da kolektivni ugovori postanu jači kad im istekne rok važenja nego kad su još na snazi jer se, prema sadašnjem zakonu, ugovor kojemu je istekao rok ne može otkazati – kaže Ribić i podsjeća da su sindikati načelno pristali da se to promijeni, uz uvjet da se ugradi razumno prijelazno rješenje.
– Ne mogu prava trajati unedogled, ali promjena u zakonu ne smije biti alibi za smanjenje ostalih prava. Za krize u Hrvatskoj je otpušteno 150 tisuća radnika bez ikakvih zapreka – kaže Ribić.
Budući ministar rada Mirando Mrsić dosad nije komentirao ništa vezano uz budući resor, ali je poznato da su stručne skupine koje je osnovala bivša vlada pripremile prijedloge izmjena na tragu sugestija iz Svjetske banke. Siniša Kuhar, tajnik službeničkog sindikata, kaže da je institut produljene primjene kolektivnih ugovora jedina brana između stanja u kojem se pregovara i ne pregovara. I tek se sada, u krizi, doživljava kao nešto što smeta poslodavcima, a u vrijeme prosperiteta značio je tek zadržavanje postojeće i, najčešće, prevladane razine radničkih prava.
U Hrvatskoj su na snazi 172 kolektivna ugovora, a dekan Pravnog fakulteta Željko Potočnjak procjenjuje da pokrivaju od 50 do 60 posto zaposlenih u državi.
Može u kolektivnom ugovoru pisati što god hoće ako para nema. Privreda propada, a državnim službenicima bi kolektivni ugovor trebao jamčiti vječnu sreću. Najbolje da si na referendumu izglasamo da je minimalna plaća 20.000 EUR pa da smo svi bogati.