Hypo Alpe Adria banka može se pohvaliti dobrim rezultatima poslovanja u prošloj godini, a loše kredite iz prošlosti polako sanira izbjegavajući projekte velikog projektnog financiranja. I stalne istrage oko matične banke ne odražavaju se na zabrinutost klijenata, a posebno se smirilo nakon prošlogodišnje nacionalizacije austrijske Hypo banke i početka restrukturiranja koje provodi nova uprava. O tome govori predsjednik uprave Hypo Alpe Adria banke Markus Ferstl kao i o ulozi banaka u oporavku domaćeg gospodarstva.
Jedan novi Hypo
Afera oko Hypo banke u Austriji još uvijek nije privedena kraju, koliko se to odrazilo i utječe li još na poslovanje u Hrvatskoj?
U početku smo imali povećanje broja upita naših klijenata, ali i oni sami ubrzo su uvidjeli da nema razloga za zabrinutost, posebice jer su novi vlasnik i novi menadžment implementirali novu strategiju koja se temelji na transparentnim i visokim standardima poslovanja. Hypo u potpunosti surađuje s istražiteljima i naša je želja da se ova tema riješi jednom zauvijek. Istodobno smo se uvjerili da su naši klijenti, ali i javnost općenito svjesni da je ovo danas jedan novi Hypo, s novim poslovnim modelom koji provodi nova uprava. Povjerenje je vidljivo iz rasta depozita stanovništva za 19% u 2010., ukupni kreditni portfelj porastao je za 4,6%, a stekli smo i oko 15.000 novih klijenata, itd.
Kakva je situacija nakon nacionalizacije i početka restrukturiranja?
Iskreno, na samom početku privatizacije bili smo malo zabrinuti kako će se ona odraziti na hrvatsko poslovanje. No proces restrukturiranja vrlo brzo je postavljen na stabilne noge što nam je omogućilo da primijenimo nove procedure posebno u segmentu upravljanja rizicima, da uspješno odgovorimo izazovima u Hrvatskoj, da steknemo povjerenje novog vlasnika i da se potvrdimo kao ključno tržište. Istodobno smo pristupili restrukturiranju cjelokupnog leasing-poslovanja koje danas njeguje drugačiji i fokusiraniji pristup. Na temelju postignuća na hrvatskom tržištu banka je čak i dobila i veći budžet te nastavljamo kontinuirano ulagati i širiti svoju poslovnu mrežu u Hrvatskoj. Naša je jasna namjera povećati bazu klijenata i ojačati tržišnu poziciju pri čemu će naglasak biti na sektoru građanstva, SME-u i poslovanju s javnim institucijama te pružanju potpore izvozno orijentiranim industrijama, a cilj nam je postati “one stop shop” za investitore u regiji.
Prema podacima za kraj prošle godine vidljiv je rast aktive i kapitala, adekvatnost kapitala je dobra, no često se spominjete u kontekstu velikog postotka nenaplativih kredita…
S adekvatnošću kapitala većom od 28% jedna smo od najstabilnijih banaka u regiji, s ukupnom bilancom od 38,94 milijardi kuna peta smo banka po aktivi, a dobit prije oporezivanja iznosila je 279 milijuna kuna te je na nju pozitivno utjecalo smanjenje troškova rezervacija i dodatno poboljšanje efikasnosti poslovanja. Štednja na kraju godine iznosila je 10,5 milijardi kuna, što u usporedbi sa 2009. godinom predstavlja rast od 19,34%. Što se tiče tzv. loših kredita, bili smo u 2008. i 2009. godini opterećeni zbog određenih financiranja iz prošlosti i prevelike izloženosti u segmentima projektnog financiranja, turizma i nekretnina. No posljednjih smo godina posve promijenili svoju strategiju kreditiranja, znatno smo poboljšali kvalitetu i diversificirali svoj kreditni portfelj, što je dovelo do stabilizacije NPL-a u 2010. godini te očekujemo njihovo smanjenje u 2011.
Zbog većeg udjela loših kredita iz prošlosti, kako sada raspoređujete rizik?
Kako bismo poboljšali svoje upravljanje rizikom, ojačali smo upravu s članom zaduženim za Risk i Corporate. No to ne znači da ćemo provoditi restriktivnu politiku financiranja. Dapače, kvalitetni projekti s kvalitetnim poslovnim planovima i klijenti s dobrim rejtingom i dalje će uživati naše povjerenje i moći računati na našu potporu. Fokusirat ćemo se na financiranje izvozno orijentiranih i proizvodnih industrija te na kvalitetu disperzije rizika, što će s jedne strane smanjiti rizik za banku, a s druge strane osigurati dugoročnu vrijednost za gospodarstvo. Promjenom strategije, odlučili smo napustiti projekte velikog projektnog financiranja.
Tko su vam trenutačno najveći klijenti, jesu li to tvrtke ili se više okrećete retailu?
Korporativni segment vrlo je važan za naše poslovne planove i namjera nam je pružiti nove i posebno prilagođene proizvode i usluge ne samo u Hrvatskoj nego i u svim zemljama bivše Jugoslavije gdje je Hypo prisutan i gdje kroz suradnju s našim bankama-sestrama možemo pružiti kvalitetnu uslugu za čitav niz korporativnih klijenata. S obzirom na to da posjedujemo regionalni know-how, stručnost i potrebno iskustvo, naš cilj u nadolazećim godinama je postati ključnim partnerom za korporativne klijente u regiji i bankom koja će biti njihov prvi izbor kada će trebati osigurati regionalno financiranje. U isto vrijeme naš primarni fokus zasigurno je daljnji razvoj poslovanja s građanstvom i javnim sektorom. Banka je 2010. bila aktivan pokretač i pouzdan partner u provođenju mjera za gospodarski oporavak i razvitak zemlje.
Upravljanje rizicima
Je li još uvijek problem, na koji se žale mnoge banke, pronalazak dobrih projekata koji istodobno ne nose velik rizik?
Unatoč činjenici da hrvatsko gospodarstvo polako pokazuje znakove oporavka, u ovom trenutku postoji jaka konkurencija u bankarskom sektoru, a banke se natječu za dobre projekte kojih baš i nema u izobilju. U skladu s time, povećanje loših kredita moglo bi utjecati na kreditne aktivnosti i planove banaka te u tom kontekstu upravljanje rizicima i dalje ostaje važnim aspektom današnjeg poslovanja. Ipak, prema našim predviđanjima 2011. bit će godina početka oporavka, a prvi znakovi bit će prije svega vidljivi u korporativnom sektoru, dok će se poboljšanja u sektoru građanstva vidjeti u drugom dijelu 2011. i početkom 2012. godine.
Koliko će u daljnjem financiranju pomoći i oslobađanje sredstava od HNB-a?
Puštanje rezervi poticajno je za kreditiranje, ponajprije za poticanje investicija te bi trebalo pozitivno djelovati na poduzetnički optimizam. HNB-ove mjere smanjuju regulatorne troškove bankama, a to je jedna od ključnih komponenti u određivanju kamatne stope. S time da će pozitivni efekti biti vidljivi s poboljšanjem premije rizika zemlje te kvalitete makroekonomskog okruženja koja bitno determinira cijenu izvora financiranja banaka. Hypo banka spomenuta će sredstva upotrijebiti u skladu sa svojom poslovnom strategijom, a s obzirom na to da je naš plan ove godine plasirati 4 milijarde kuna na tržište RH, sredstva HNB-a biti će znatan dio tog iznosa.
Vlada često spominje da i banke moraju nositi dio krize. Što bi one, prema vašem mišljenju, mogle učiniti?
Povrat na kapital u bankovnom sektoru i dalje je nizak, a dobit bankovnog sustava pokazuje da i banke prolaze kroz krizu i “dijele sudbinu” svih ostalih. To prije svega vrijedi za rezervacije za loše kredite koje su brojnim bankama “pojele” oko 50% dobiti. Razumijem da su banke “lake mete“, ali morate imati na umu da su banke u Hrvatskoj odigrale važnu ulogu u očuvanju likvidnosti sustava i da su davale kredite u vrlo teškim godinama kao što je, primjerice, bila 2009., kada su u brojnim zemljama SEE strane banke u velikoj mjeri smanjivale svoj kreditni portfelj i povlačile sredstva. Stoga mislim da banke i Vlada trebaju surađivati kako bi potaknule brži oporavak gospodarstva i stvorile optimističniju atmosferu jer je postojanje dijaloga temelj razvoja.