Vrhovni sud RH objavio je jučer kako je Sudu EU postavio prethodno pitanje vezano uz reviziju postupka kojim korisnik CHF stambenog kredita iz Osijeka traži preplaćenu kamatu nakon konverzije kredita u eurski. Nakon što su ga u zahtjevu odbili nižestupanjski sudovi u Osijeku, Općinski i Županijski, Vrhovni je sud za njegovu reviziju poslao pitanje Sudu EU čiji se sukus može sažeti u rečenici je li konverzija u skladu s Direktivom 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. U prijevodu, Vrhovni sud implicira da je, u slučaju usklađenosti konverzije s direktivom, potrošač – u potpunosti obeštećen.
Na tako su sročeno pitanje revoltirani u Udruzi Franak u kojoj kažu da se time pogoduje bankama, ali i da „ Sud EU nije lud“, a o takvim je slučajevima već odlučivao.
- Pitanje bi trebalo glasiti: Mora li se na sudske postupke za konvertirane kredite u Hrvatskoj primijeniti sudska praksa Suda EU izražena u presudama C-118/17 i C-452/18, gdje je jasno rečeno da nacionalni sud mora provjeriti je li konverzijom potrošač potpuno obeštećen te da zbog nepoznanica vezanih za ništetnost valutne klauzule CHF u vrijeme konverzije svakako ima pravo na konzumiranje kolektivne presude u slučaju franak? Umjesto da postavi takvo pitanje, VSRH tvrdi kako je zakon o konverziji imao intenciju zamijeniti nepoštenu ugovornu odredbu, kao i da su sve nepošteno naplaćene rate iskorištene za zatvaranje novog euro kredita, i postavlja ponovno pitanje je li konverzija u skladu s Direktivom 93/13 mada je u oglednom postupku to već odlučio – kažu u Udruzi Franak te dodaju kako je takva pitanja sud trebao postaviti prije oglednog postupka, a sada je trebao pitati na pravilan način imaju li potrošači pravo na restituciju, i u kojem slučaju.
U objavi na svome webu Vrhovni je sud detaljno obrazložio o kakvom je postupku riječ, kao i da je postupak u ovoj pravnoj stvari prekinut te će se nastaviti kada završi postupak pred Sudom Europske unije ili kad sud utvrdi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak. Korisnik kredita je tužio Zagrebačku banku u kojoj je podigao stambeni kredit od 78.200 CHF na 20 godina, uz kamatnu stopu od 4,90 posto.
- S obzirom da je potrošač tijekom postupka povukao zahtjev za isplatom preplaćenog po valutnoj klauzuli, i ostavio ga samo za preplaćene kamate, ne daje se odgovor niti na pitanje o pravu na obeštećenje po ništetnoj valutnoj klauzuli. Nadam se da će uskoro neki sudac s integritetom, na nižem sudu na kojima se vode postupci o ništetnoj kamati i valutnoj klauzuli, postaviti pravo pitanje Sudu EU, na adekvatan način – komentira Goran Aleksić, aktivist Udruge Franak koja je za sutra sazvala konferenciju za novinare na ovu temu.
Iz Udruge Franak poručuju da su pitanja VSRH prema Sudu EU izrazito tendenciozna.
- Pitamo se, kako je moguće da Vrhovni sud RH tako besramno laže tvrdeći kako je zakon imao intenciju zamijeniti nepoštenu ugovornu odredbu? Naime, da je zakon imao intenciju zamijeniti nepoštenu kamatu valjanom kamatom, onda bi zakonom ta kamata bila i regulirana, a zakonom baš ta nepoštena ugovorna odredba uopće nije bila regulirana. Zakon nije mogao imati niti intenciju zamjene nepoštene valute, jer tada kada je zakon donesen valuta još uvijek nije niti bila utvrđena ništetnom – zaključuju u udruzi za zaštitu potrošača.
Inače, nedavno je Večernji list uputio Vrhovnom sudu upit o tome jesu li možda Sudu EU poslali prethodno pitanje koje bi se odnosilo na ništetnost cijelih ugovora o CHF kreditima, no glasnogovornik suda, sudac Đuro Sessa, odgovorio je da odluku o upućivanju takvog pitanja Sudsko vijeće još nije donijelo.
mislili li netko da ce vratit novac vi ste naivcine i neznalice