STATISTIKA

Vrijednost građevinskih radova drastično porasla

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Vrijednost građevinskih radova drastično porasla
06.12.2019.
u 17:37
Narudžbe u bližoj budućnosti osiguravaju solidan rast građevinske aktivnosti i pozitivnog doprinosa ukupnom gospodarskom rastu
Pogledaj originalni članak

Vrijednost građevinskih radova koje su u Hrvatskoj izvela poduzeća s 20 i više zaposlenih s vlastitim radnicima u trećem je tromjesečju porasla za 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a vrijednost novih narudžbi je istovremeno veća za 32,2 posto, pokazuju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Građevinski radovi u trećem su kvartalu bili ukupno vrijedni 6,66 milijardi kuna, od čega se 4,52 milijarde odnosi na radove izvedene s vlastitim radnicima, a 2,14 milijardi kuna na radove ostvarene s proizvođačima.

Gledajući samo radove obavljene s vlastitim radnicima, 53,5 posto izvedeno je na novogradnjama, a 46,5 posto su ostali radovi. 

Istovremeno je 45,4 posto radova izvršeno na zgradama i 54,6 posto na ostalim građevinama (npr. prometna infrastruktura, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi i sl.).

Rast vrijednosti izvršenih građevinskih radova s vlastitim radnicima kontinuirano proteže od početka 2015. godine, zamjećuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u komentaru najnovijih statističkih podataka. 

Rast se, dodaju, u trećem ovogodišnjem kvartalu u odnosu na isti lanjski u većoj mjeri temelji na povećanju vrijednosti radova na ostalim građevinama (24,7 posto), nego na rastu vrijednosti radova na zgradama (7,3 posto). 

"Rast vrijednosti radova na ostalim građevinama ustalio se od trećeg kvartala prošle godine, a tijekom ove godine postao je dinamičniji od rasta vrijednosti radova na zgradama pod utjecajem porasta radova u niskogradnji poduprtih sve boljim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova EU. Istodoban rast vrijednosti radova u visokogradnji i niskogradnji rezultirao je kontinuitetom dvoznamenkastoga rasta ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova s vlastitim radnicima, koji je prisutan od posljednjeg kvartala 2018. godine", ističu iz Komore. 

U takvim je okolnostima vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima u razdoblju od siječnja do rujna 2019. bila 18,1 posto veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je, po podacima HGK, kod zgrada zabilježen rast za 8,1 posto, a kod ostalih građevina za 28,8 posto. 

Po podacima DZS-a, ukupna vrijednost izvršenih radova u prvih devet mjeseci iznosila je 19,1 milijardu kuna, od čega se 12,86 milijardi odnosi na radove izvršene s vlastitim radnicima, a 6,25 milijardi kuna na radove izvršene s proizvođačima.

U strukturi vrijednosti izvršenih radova s vlastitim radnicima nešto manje od polovine, ili 6,1 milijarda kuna, odnosi se na radove na zgradama (stambenim i nestambenim), a više od polovice odnosno 6,78 milijardi kuna na radove na ostalim građevinama.

Statistika strukture vrijednosti izvršenih radova s vlastitim radnicima prema vrstama građevina pokazuje da se više od trećine, ili 34,2 posto odnosilo na radove na prometnoj infrastrukturi odnosno ceste, mostove i sl.  

Po udjelu u ukupnoj vrijednosti radova izvršenih s vlastitim radnicima u prvih devet mjeseci slijede nestambene zgrade (32,9 posto), potom cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi (15 posto) te stambene zgrade (14,4 posto).

Visok rast novih narudžbi

Analitičari HGK ističu i kako na mogućnost nastavka pozitivnih kretanja u građevinskoj aktivnosti upućuju podaci o kretanju vrijednosti novih narudžbi. 

Po podacima DZS-a, vrijednost novih narudžbi u trećem kvartalu je iznosila 6,34 milijarde kuna, od čega se 3,19 milijardi odnosi na zgrade, a 3,15 milijardi kuna na ostale građevine.

Skok vrijednosti novih narudžbi u trećem kvartalu tako na godišnjoj razini iznosi 32,2 posto, pri čemu je rast vrijednosti narudžbi na zgradama iznosio 35 posto, a porast vrijednosti narudžbi za radove na ostalim građevinama 29,6 posto.

Podaci za prvih devet mjeseci pokazuju rast vrijednosti novih narudžbi za 19,1 posto, na 16,42 milijarde kuna, od čega na zgrade otpada 7,91, a na ostale građevine 8,51 milijardu kuna.

"Riječ je o strukturno ujednačenim i povijesno visokim stopama rasta novih narudžbi koje u bližoj budućnosti osiguravaju solidan rast građevinske aktivnosti i time nastavak pozitivnog doprinosa građevinarstva ukupnom gospodarskom rastu zemlje", procjenjuju u Komori.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.