Štednja za budućnost uvijek je isplativa i rekli bismo nužna jer će nam sutrašnjica bez kakve-takve rezerve biti još neizvjesnija. Naravno da sad, u ovo teško vrijeme snalaženja i odricanja, nije lako odvajati za štednju, no to je dobar način da sami stvorimo barem malo sigurniju financijsku poziciju ili prikupimo određeni iznos za neku ozbiljniju kupnju.
Planiramo li stan opremiti nekim novih komadom namještaja, kupiti auto, platiti školovanje djetetu… izvor sredstava najčešće tražimo u kreditima, prekoračenjima i karticama. Iako nas spašavaju u mnogim financijskim prilikama, ne bi li bilo jednostavnije pokušati uštedjeti barem dio potrebnih sredstava. Svi mi brzo živimo i tako donosimo i odluke, vrijeme nam curi kroz prste i propuštamo prilike da sami sebi omogućimo malo bolje uvjete za sutra. Nećemo sad sami sebi prigovarati što smo u ranijem razdoblju puno trošili, ponekad se nepotrebno zaduživali, a nismo štedjeli koliko smo tad mogli. No, sad ne bi bilo loše pokazati da smo izvukli pouke iz tog doba.
Za crne dane i ljepše stvari
Gledati i planirati unaprijed uvijek je isplativo. Za planiranje i odluku o štednji nikad nije kasno, ali tu odluku više ne bismo trebali odgađati. Takozvani crni dani, nekad znani samo kao fraza naših roditelja, danas su postali realnost. Gubitak posla, bolest ili ozljeda, elementarne nepogode i drugi neplanirani troškovi, trebali bi nas potaknuti da već danas počnemo štedjeti kako bismo imali nešto „sa strane“. Takav novac stavljen na stranu treba nam i za ljepše stvari u životu u kojima ćemo više uživati ako ih platimo štednjom nego dugom.
Činjenica je da smo zbog prilika koje nas okružuju pažljiviji sa zaduživanjem, pomnije planiramo izdatke, preračunavamo redovne mjesečne troškove, stalno pratimo cijene hrane i režija i oprezno trošimo. Nitko danas nema za štednju kao nekad iako podaci Hrvatske narodne banke govore da su građani spremni za štednju i da su, cijeneći stabilnost i sigurnost bankarskog sustava, i tijekom krize povećavali svoje uloge na bankovnim računima. Oročeni depoziti stanovništva krajem srpnja ove godine dosegli su 140 milijardi kuna što je financijski potencijal koji treba respektirati.
Unatoč jakoj konkurenciji na bankarskom tržištu, u rastu depozita ističe se Hrvatska poštanska banka koja u posljednje četiri godine ostvaruje više stope rasta nego sustav kreditnih institucija u cjelini. U odnosu na početak 2010. godine ukupni depoziti stanovništvu u HPB-u porasli su za 2,5 milijardi kuna te su krajem rujna 2013. premašili 8 milijardi kuna.
Od male štednje sve počinje
Štednja u banci logičan je izbor za one koji raspolažu nekim viškom sredstava, žele ga sigurno uložiti i zaraditi. Sukladno Zakonu o osiguranju depozita, država osigurava depozite štediša u svim bankama, štednim bankama i stambenim štedionicama do 100.000,00 eura, neovisno o broju bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode. Kamate, mogućnost štednje u malim iznosima i na kraći rok, podizanje novca kada nam zatreba bez obzira na oročenje… sve su to razlozi koji idu u prilog štednji u banci.
Čini se da je došlo vrijeme malih štediša i male štednje koju je moguće izdvojiti nakon što platimo račune i rate. Oni koji se dosad nisu odlučili štedjeti i misle da to ne mogu jer žive od prvog do prvog, trebaju pokušati upravo zbog toga što je moguće oročiti male iznose i dobiti kamate. Uvijek možemo odustati ako vidimo da ne ide – nećemo ništa izgubiti.
Oročena, otvorena, rentna…
Banke su osmislile i nude različite modele štednje za različite štediše i mogućnosti. Međutim, svi se modeli štednje mogu svrstati u nekoliko osnovnih - štednja po viđenju, oročena i rentna. Štednja po viđenju, odnosno a vista, znači da nam je naš novac na štednom računu uvijek dostupan, a donosi nam najnižu kamatu. Svima nam je u interesu dobiti veće kamate, zato je logičan izbor oročena štednja ukoliko smo u mogućnosti ostaviti novac na stranu na neko vrijeme. Uostalom, i tad nam je naš novac dostupan i ne moramo čekati istek ugovorenog roka ukoliko nam ranije zatreba.
Oročena štednja ugovara se na određeni rok, a što je rok duži veća je kamatna stopa. U slučaju da ćemo ranije podići našu štednju banke najčešće obračunavaju kamatu na protekli rok oročenja.
Počinjemo li štedjeti s manjim iznosom, a većina nas danas nije u mogućnosti izdvojiti velika sredstva, trebamo razmisliti o otvorenoj oročenoj štednji. Takvu je štednju moguće ugovoriti s već 200 kuna u džepu, a tijekom ugovorenog razdoblja novce možemo naknadno uplaćivati, prema vlastitim željama i mogućnostima. Uz otvorenu štednju od listopada je moguće štedjeti u Hrvatskoj poštanskoj banci u kunama ili eurima na kratki ili dugi rok, opet u skladu s financijskim mogućnostima svakog od nas.
Oni koji imaju više novca na raspolaganju mogu dobiti značajan iznos kamate na godišnjoj razini uz rentnu štednju. Ovaj model štednje omogućuje periodičnu isplatu kamate kao rente, odnosno kao dodatnog prihoda, a isplaćuje se mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili godišnje.
Djeca uče štedjeti
Možemo se i kao starije osobe upustiti u avanturu štednje ako već kao mladi nismo shvatili (ili nas roditelji nisu uvjerili) da je to dobra stvar. Doista nikad nije kasno otvoriti svoju prvu štednju, no stručnjaci kažu da o novcu i štednji treba početi učiti što ranije.
Prvi susret naše djece sa štednjom može biti kasica prasica, a korak dalje otvaranje dječje štednje u banci. Često ne znamo što bismo poklonili svojim najmlađima - koju knjigu, koju igračku - zato je poklon u obliku štednje odličan odabir koji dijete uči da postoji banka i neki račun u banci s njegovim novcem. Hrvatska poštanska banka primjerice nudi poseban poklon bon Kockica koji za dragog mališana mogu ugovoriti i baka i djed te ostala rodbina ili prijatelji, a komentari iz anketa pokazuju stalni rast popularnosti ovog proizvoda.
Koja je štednja najbolja za mene
Izdvojiti malo vremena i imati volje - dovoljno je za početak štednje. Budući da se svatko od nas nalazi u drugačijoj financijskoj situaciji, nema univerzalnog odgovora na pitanje koja je štednja najbolja. Na nama ostaje analizirati vlastite financije, troškove i prihode, pregledati ponude banaka te naposljetku potražiti detaljnije informacije kod bankara odabrane banke.
Istraživanja koje je na 600 ispitanika za HPB provela agencija GfK krajem protekle godine pokazalo je da 47 posto klijenata smatra da je povjerenje na prvom mjestu za izbor banke u kojoj ćemo štedjeti. Na drugom je mjestu (s 25 posto ispitanika) dobar odnos prema klijentu, a tek na trećem visina kamatnih stopa na štednju (11 posto).
Najbolji recept za štednju ne postoji - odnosno najbolji je onaj s kojim ćemo biti najsretniji. Od načina štednje puno je važnije da je štednja sigurna i da na kraju mjeseca ili po isteku oročenja nešto ostane sa strane.
Bezbroj načina za štednju
Razloga za štednju je mnogo. Isto tako, mnogo je i načina na koje možemo (u)štedjeti ne samo u banci nego u svakodnevnom životu i pri svakodnevnim potrebama. Već sitnim i pametnim odricanjem može se zaista rasteretiti budžet. Kupovanjem na rasprodajama možemo prilično uštedjeti, ali samo u slučaju kupujemo li ono što nam zaista treba. Vrijedi pokušati i s online kupovinom. Danas sve popularnija internetska kupovina nudi nam da gotovo sve proizvode kupujemo iz naslonjača 24 sata dnevno, a posebna je prednost što je zapravo dosta toga i povoljnije.
Isto tako, štedjeti možemo i na godišnjim odmorima, putovanjima, izletima. Ponude na stranicama s grupnim kupovinama atraktivne su, šarolike i povoljne, a možda možemo i rezervirati ranije, odsjesti u apartmanu umjesto u hotelu, ići u vrijeme kad su ponude jeftinije…
S druge strane, s rastućim cijenama energenata ne možemo se boriti, ali s malo više pažnje možemo ih držati pod kontrolom. Educirati se o učinkovitijem korištenju električne energije besplatno je, a učinke će, osim našeg budžeta, osjetiti i okoliš. Stoga, isključujte rasvjetu i električne aparate kada ih ne koristite, zatvarajte vodu, ne palite auto kada ne morate, šećite, budite ekonomični. Vrlo jednostavno, a štedljivo!
Bilo bi dobro pregledati kartice u novčaniku i razmisliti trebaju li nam baš sve. Najčešće nismo ni svjesni koliko plaćamo troškove godišnjih članarina i razne kamate, ako ih koristimo nekoliko. Iako u mnogočemu olakšavaju život, trebamo razmisliti možemo li reducirati njihov broj i tako uštedjeti.
Dakle, već sad - sjednimo, stavimo svoje financije na papir ako to već nismo i bacimo se na računicu. Ako nam zatreba pomoć naših osobnih bankara – tu su, sve banke imaju osobne bankare koji čekaju naše pozive. Njihova je dužnost dati nam i poneki savjet, a ne samo primiti našu štednju, otvoriti račun ili preuzeti papire za kredit.