Pred vratima je Martinje. Krštenje mladog vina, osobito važno u središnjoj Hrvatskoj i Zagorju. U vinskim podrumima je najužurbanije doba godine. Crta ispod ubranih količina grožđa i njegove kvalitete je podvučena, a mlado vino samo što nije poteklo. U vinskim kućama, enolozi su sad kraljevi procesa, o njihovoj kreaciji i onome što će oni stvoriti u boci, ovisi cijela godina.
Primjerice, istarska Vina Laguna sa svojih 600 ha vinograda ukupno preradila 4.600 tona grožđa. Berba je bila iznimno dobra za Malvaziju Istarsku u svim kategorijama, dok će fokus crnih vina biti u svježim kategorijama za bržu potrošnju.
Agrolaguna tako ove godine ima 3,2 milijuna litara vina što je, zbog nepovoljnih vremenskih prilika u doba cvatnje, nešto manje od višegodišnjeg prosjeka.
Baranjska Vina Belje će sa svojih 650 ha vinograda od kojih je više od 80 posto pod nasadima graševine, ove godine imati oko tri milijuna litara vina. Enolozi su zadovoljni urodom i očekuju iznimno dobru kvalitetu vina. Sve grožđe je brano u optimalnoj zrelosti, a najbolje pozicije predviđene za premium vina su, kao i svake godine, brane ručno.
Poveznica Baranje i Istre
Malo je poznato da prema prijevodu s mađarskog izvornika, ime Baranja znači – majka vina. Ime je u ovom slučaju doista znak – vinogradarstvo i vino u Baranji su gotovo dva tisućljeća – još od vremena rimskog cara Marka Aurelija Proba. Kombinacija prapora (žutog poroznog sedimenta koji su nanijeli dunavski vjetrovi) i černozema, bogate crne zemlje koju su na obale nanijele dunavske vode, vrlo je pogodno za uzgoj vino loze. Les lozi daje mineralnost, a crna zemlja obilje hrane za rast i razvoj loze.
Na suprotnoj strani hrvatske dijagonale, na poluotoku na kojem se susreću alpska i mediteranska klima, na crvenom tlu bliže moru i na bijelom tlu bogatom kalcijevim mineralima na uzvisinama unutrašnjosti, još od antičkih vremena rastu čuvene istarske vinske sorte- drevni teran i malvazija, ali i merlot i pinot sivi.
Vinsko bogatstvo te dvije hrvatske regije danas spaja Fortenova grupa unutar koje posluju najveće vinske kompanije tih regija - Belje i Agrolaguna. Asortimani koji se međusobno nadopunjuju, nekoliko vrlo cijenjenih i nagrađivanih brendova, vinarije koje se natječu u premium segmentu i uzimaju brojne nagrade za svoja vina, osiguravaju raznolikost ponude te kvaliteta i količine koje mogu zadovoljiti vrlo zahtjevno tržište i izvrsna su baza za jačanje izvoza. Vina Laguna i Vina Belje ukupno godišnje proizvedu oko 6,5 milijuna milijuna litara vina odnosno 40 posto ukupnih količina malvazije proizvedene malvazije u Hrvatskoj te oko 10 posto ukupnih količina domaće graševine. Pritom Graševinu Belje stručnjaci ocjenjuju jednom od najkvalitetnijih graševina na tržištu. Portfelju Fortenovinih vina svakako treba dodati i oko 100.000 litara Portugizca, mladog vina iz Mladinih podruma, kao i njezin sve cjenjeniji pjenušac. Kad se tome dodaju tradicionalne beljske delicije i Agrolagunini sirevi i maslinova ulja, Fortenova grupa u svom okrilju ima potpuno zaokruženu prehrambenu priču dviju regija.
OI Istria od ove berbe s certifikatom izvornosti ZOI Istra
Naime, gotovo na jednak način kao i enolozi u vinskim podrumima, tehnolozi u uljarama u ovom razdoblju godine strepe nad svakom kapi maslinovog ulja. Berba maslina u Hrvatskoj je u punom jeku, pa tako i u Agrolaguni koja od maslina sa 65.000 vlastitih stabala smještenih na 5 lokacija odnosno 220 ha maslinika, daje između 10 i 15 posto svih količina maslinovog ulja proizvedenog u Istri.
Ove godine se, slično kao i kod grožđa, zbog nepovoljnih vremenskih prilika, očekuje nešto manji urod maslina. No, bez obzira na to, kvaliteta ulja Ol Istria, kažu u Agrolaguni bit će jako dobra. Okusom ne pretjerano gorka ili pikantna ali izražene voćnosti. S ovogodišnjom berbom brend OL Istria dobit će i certifikat kontrolirane oznake izvornosti za ekstra djevičansko maslinovo ulje, ZOI Istra, što podrazumijeva strogu kontrolu isključivo istarskog podrijetla ploda maslina.