Vujčić: Jesenske projekcije u svijetu, a tako i u Hrvatskoj, optimističnije su nego tijekom proljeća

U ožujku smo se probudili u novom normalnom u kojem želimo naglasiti da bankarsko tržište i tržište kapitala moraju postojati, da su ta tržišta stabilna sigurna te ćemo na burzi nastaviti trgovati. Želimo poslati poruku optimizma u pandemiji jer je Hrvatska u svojoj povijesti preživjela i gore stvari, no nismo nikad posustali ni odustali. Poruka je da ćemo preboljeti Covid-19, da će bankarski sektor ostati siguran, a tržište kapitala aktivno”, rekao je u uvodnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Na aktualnu situaciju osvrnuo se i Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva financija, koji je istaknuo da je početkom koronakrize Hrvatska bila jedna od rijetkih država Europske unije (EU) tada koja je prva pokrenula određene mjere kako bi zaštitila gospodarstvo i financijski sektor. “Stabilnost financijskog sustava je važna, od korisnika do države i kreditnog rejtinga. S velikom sigurnošću možemo reći da smo otporniji nego 2008. godine. Sama država, u smislu Vlade u suradnji s regulatorima, izradila je niz mjera kojima smo pokušali potaknuti gospodarstvo, kako se ono ne bi urušilo u potpunosti što se očekivalo i očekuje se u cijelom svijetu. Budući gospodarski i politički izazovi traže nove mjere, ovisno o tome koliko će pandemija trajati. No zajednički naziv – digitalizacija – izazov je i prilika za iskorak u svim industrijama. Ako u to uključimo i plan zelene Europe, dobit će se na otpornosti”, rekao je Zrinušić.

Kao važnu temu istaknuo je garancijske sheme koje je država provodila u proteklom razdoblju no i za razdoblje koje predstoji, i to pomoću vlastitih sredstava i dijela proračuna odakle novac dolazi i iz EU.

“Trebamo raditi na tome da se intenzivira korištenje tih sredstava. Financijski okvir je produžen do sljedeće godine vezano uz korištenje sredstava državne potpore, a sredstva se dodjeljuju gospodarskim subjektima s problemima u poslovanju u kontekstu procjene rizika. Naša je molba bila da kroz jamstva koja država daje u visini 90-100 posto, da vidimo kako pomoći subjektima. Smisao je da očuvamo gospodarstvo i da od njega živimo – država, regulatori i financijski sektor kao trokut u zelenom planu EU. Moramo kao država i društvo biti dovoljno razboriti i mudri da iz svega izađemo kao pobjednici”, poručio je Zrinušić.

Prezentaciju pod nazivom Makroekonomske projekcije u uvjetima pandemije održao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je u samom vodu istaknuo da su jesenske projekcije u svijetu, a tako i u Hrvatskoj, optimističnije nego tijekom proljeća, što potvrđuje i MMF za svjetsku ekonomiju. Tako su i ekonomski rezultati tijekom ljeta bili bolji od očekivanog, a očekuje se dodatni oporavak ako se u prvom kvartalu pojavi i cjepivo. “Prema pokazateljima pouzdanja u europodručju slijedi brzo oporavak indeksa i potrošača i industrija. Prema zadnjim podacima za Hrvatsku, to pouzdanje usporava zbog rasta broja slučajeva. Oporavljaju se brzo industrijska proizvodnja i građevina, dok je taj oporavak sporiji kod djelatnosti poput ugostiteljstva, smještajnih kapaciteta i trgovina”, naveo je Vujčić.

Naglasio je da se 2021. godine očekuje nastavak oporavka, ali ne i dostizanje lanjskog BDP-a koji, kako smatra, nećemo dostići do 2022. godine.

“Iduće godine, ako se obistine očekivanja da bismo mogli u prvom kvartalu imali cjepivo i lijek, to će bitno doprinijeti oporavku turizma, a trebao bi porasti i potrošački optimizam te oporavak najpogođenijih sektora. Prema proljetnoj projekciji u usporedbi s listopadskom, raspon scenarija temeljnog i pesimističnost su se proširili. Iako su projekcije optimističnije, rast neizvjesnosti je veći. Ovisno o razvoju situacije na ekonomske ishode može utjecati, tri faktora neizvjesnosti koji utječu na brži ili sporiji oporavak – epidemiološke mjere i utjecaja na gospodarske aktivnosti, ponašanje i očekivanja ljudi i utjecaj inozemstva”, naveo je.

Vujčić se osvrnuo i na priljev sredstava iz EU fondova koji podupire višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance. Spomenuo je i da Hrvatska i dalje više izvozi nego uvozi te da taj trend nije prekinut ni tijekom pandemije. Složio se sa Zrinušićem oko Eu sredstava, a smatra da će se korištenje pojačati sljedeće godine.

Osvrnuo se i na mjere koje su pomogle gospodarstvu i financijskom sektoru, od fiskalnih i monetarnih mjera do supervizorskih mjera HNB-a i Hanfe.

“Ekspanzivna monetarna politika podigla je višak kunske likvidnosti na rekordne razine. Tijekom krize su međunarodne pričuve padale, no one su se sada vratile na razinu kraja 2019. To je školski primjer dobre suradnje monetarne i fiskalne politike gdje je monetarna politika omogućila financiranje država s pritiscima na međunarodnom tržištu. Očuvani su i povoljni uvjeti financiranja. To je posljedica APN-a koji utječe na stambene kredite više nego bilo koji drugi trendovi. Teret otplate kamata stagnira unatoč porastu bankovnih kredita u odnosu na BDP, prepolovio se na kućanstva i poduzeća. Unatoč snažnom padu BDP-a koji očekujemo, teret otplate kamata neće porasti, a to je posljedica kontinuiranog smanjenja kamatne opterećenosti BDP-a. No zaključujemo da je bankovni sustav sposoban podnijeti posljedice krize je visoko kapitaliziran – kapital bankarskog sustava je na povijesnom maksimumu”, poručio je Boris Vujčić.

Prezentaciju o ulozi financijskog sektora u kreaciji održive sutrašnjice održao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. Povratak dugog vala, istaknuo je, dodatno produbljuje ekonomsku neizvjesnost za 2020. u cijelom svijetu. “Većina investitora na tržištu vidi da novo normalno nije kovanica koja će trajati godinu dana nego će to biti dulje, i zato je važno da se svi pripreme”, naglasio je Žigman.

Kao najvažnije faktore održivog financiranja naveo je okolišne i društvene faktore te upravljačke faktore; financijski sektor predvodi u smanjenju carbon footprinta. Istovremeno je upozorio da krizne epizode obično povećavaju nejednakosti, socijalnu isključenost te smanjuju ljudska i radna prava.

Osvrnuo se i na European Green Deal te mobilizaciju 1000 milijardi eura investicija tijekom deset godina iz proračuna i direktne investicije poduzeća.

“EU odgovor na koronakrizu ima drži važna cilja – zelena i digitalna ekonomija te socijalna otpornost. Oporavit ćemo se, ali će biti puno ožiljaka na poduzećima i kod nezaposlenih. EU zakonodavni okvir o održivom financiranju ima niz uredbi i direktiva, od uredbe o referentnim vrijednostima, objave podataka o održivosti, izmjene propisa i direktive o nefinancijskom izvještavaju (NFRD)”, naveo je Žigman.

NFRD je, kaže, već na snazi, u Hanfi licencirali fond koji ulaže u održivo financiranje i ima oznaku da se radi o fondu koji će ulagati u poduzeća koja idu prema održivog financiranju. Važno je i, dodao je, nefinancijsko izvještavanje – u budućnosti će se gledati dijelovi koji se tiču i nefinancijskog dijela. Doći će i do izmjena u organizacijskim zahtjevima i poslovnom ponašanju sudionika na financijskim tržištima – društva za upravljanje investicijskim i mirovinski fondovi, investicijska društva i društva za osiguranja koja nude investicijske proizvode.

“Rast značaja sektora financijskih usluga raste već gotovo deset godina u EU, tako i Hrvatskoj. U domaćem sektoru važnu ulogu imaju dugoročni ulagači – mirovinski fondovi i društva za osiguranje. Nastavlja se integracija tržišta kapitala u EU, a to su ciljevi stvaranja unije kapitala (CMU) – učiniti EU sigurnijim mjestom za štednju i dugoročno ulaganje građana, zatim integrirati nacionalna tržišta kapitala u istinski jedinstveno tržište, podržati zeleni, digitalni uključiv i otporni gospodarski oporavak kroz osiguravanje dostupnijeg financiranja europskim poduzećima Akcijski plan EK za postizanje strateških ciljeva obuhvaća osnaživanje građana putem jačanja financijske pismenosti kroz procjenu izvedivosti razvoja EU okvira financijske kompetencije i procjenu uvođenja principa obveze financijskog educiranja potrošača, potpora umirovljenicima i izgradnja povjerenja malih ulagatelja u tržište kapitala”, rekao je Žigman.