– Hrvatska snažno podupire osnivanje bankarske unije, ali ona je zasad tako postavljena da se ne treba žuriti s odlukom o priključenju – kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić na predavanju koje nosi ime prvog hrvatskog guvernera Ante Čičin Šaina.
Države članice eurozone krenule su u proces stvaranja bankarske unije kojoj se mogu priključiti i države članice EU koje još nisu uvele euro. Guverner Vujčić kaže da se ne treba žuriti s odlukom jer još uvijek nema dovoljno elemenata na temelju kojih bi se procijenile prednosti i nedostaci.
Znaju što, a ne znaju kako
– Prerano donošenje odluke skok je u nepoznato s jednim od glavnih rizika, a to je kako će izgledati buduće razrješenje prekograničnih banaka – istaknuo je Vujčić.
Domaći je bankarski sustav dobro kapitaliziran, a središnja se banka potvrdila kao dobar supervizor pa guverner smatra da nema razloga istrčavati se dok se ne bude znao konačni oblik bankarske unije. Na papiru su dosad dogovorena “gotovo jedan i pol” od tri potrebna stupa, no jedinstveni nadzor ne može pravilno funkcionirati bez djelotvornog tijela za razrješavanje i vjerodostojnog mehanizma financiranja. Također su potrebne učinkovite strukture odlučivanja, čega zasad još uvijek nema, istaknuo je Vujčić podsjećajući da je stvaranje bankarske unije teško političko pitanje. Citirao je pri tome luksemburškog premijera Junckera koji je kazao da svi znaju što treba činiti, ali ne znaju kako se nakon toga vratiti kući i biti ponovno izabran.
Inače, Vujčić kaže da krediti privatnom sektoru u europodručju stagniraju od početka financijske krize, a nekoliko zemalja članica suočava se s ozbiljnim kreditnim slomom. U Hrvatskoj su od rujna 2008. do srpnja 2013. godine krediti porasli 8,1 posto (eurozoni 0,8 posto), ali priznaje da su većim dijelom išli državi. Hrvatske su banke, istaknuo je, dobro prolazile tijekom većine kriznog razdoblja. Članice EU 27 odobrile su oko 4656 milijardi eura financijske pomoći bankarskim institucijama na što je do kraja 2011. potrošeno 1676 milijardi eura.
Hrvatska nije pomagala
Velika Britanija, Njemačka, Danska i Irska odobrile su više od 500 milijardi eura, dok Bugarska, Češka, Estonija, Malta, Rumunjska i Hrvatska nisu pomagale svojim bankama.
– Bankarska unija je nužnost da bi se prekinula veza između slabih banaka i slabih država – istaknuo je Vujčić koji smatra da je kriza stvorila osnovu za integraciju bankarskog nadzora u europodručju od čega će profitirati i zemlje koje se nalaze izvan europodručja. Banke su u krizi uglavnom ulagale novac u domaće državne obveznice, ali tako je samo dodatno ojačala veza između banaka i država.