Za istraživanje nafte i plina na kopnu prijavilo se čak sedam naftnih tvrtki

Na prvi natječaj za istraživanje nafte i plina prijavilo se čak sedam naftnih tvrtki koje su prijavile 19 radnih programa. Tim koji je pripremao natječaj, a koji predvode ministar Ivan Vrdoljak i ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić, izrazio je zadovoljstvo rezultatima natječaja.

Sedam mjeseci od otvaranja natječaja za kopneni dio Hrvatske, nakon otvaranja ponuda jasno je da su u utrku za naftu i plin iz Slavonije krenule tvrtke samostalno jer je riječ o pojedinačnim ponudama, a interes je iskazan za svih šest istražnih polja.

– To potvrđuje da je ovo samo početak u ostvarivanju cilja da postanemo energetsko čvorište regije – kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i dodao kako su se na natječaj prijavile eminentne tvrtke koje poštuju najviše ekološke standarde. Imena će biti poznata za mjesec dana, ali neslužbeno se moglo čuti da su među njima Ina i britanski ArdentOil.

Bob Moore iz britanskog ArdentOila istaknuo je da je ovo dobar posao za Hrvatsku.

– Troškovi bušenja iznose oko 10 milijuna eura. Istraživanje stoji između tri, četiri ili pet milijuna eura, a ako se bušenje kvalitetno obavi, onda i to iznosi oko 4 milijuna eura. Govorimo o investicijama vrijednim desetke milijuna eura – rekao je Moore za N1 televiziju.

Korist za lokalce

Na natječaju je ponuđeno šest istražnih područja koja se protežu uz područje Drave, istočne Slavonije i Save, a svako od njih proteže se na površini od 2100 do 2600 četvornih kilometara. Valja istaknuti da se na svakom od njih bilježe i pojedina ograničenja.

Zbog osiguranja investicija u natječaju će se bodovati natjecatelje prema broju bušotina i ulaganju u istraživanje. Na tim se područjima očekuje i do 120 bušotina, što bi moglo generirati 350 milijuna eura ulaganja i rezultirati zapošljavanjem nekoliko tisuća Slavonaca. Riječ je o unosnom poslu i za državu i za lokalne jedinice.

Naime, novac od koncesija dobit će i lokalna i regionalna samouprava, i to 400 kuna po četvornom kilometru u vrijeme istraživanja, a 4000 kuna po četvornom kilometru za vrijeme eksploatacije te pet posto tržišne cijene nafte i plina. Svih sedam naknada, kao i u slučaju eksploatacije Jadrana, iznosi manje od 57 posto vrijednosti proizvedenih ugljikovodika. Kad bi se ta formula primijenila na današnju proizvodnju nafte i plina, u proračun bi umjesto 365 milijuna kuna ušlo 3,8 milijardi kuna.

Kroz ''data room'', koji je otvoren od lipnja prošle godine, prošlo je dvadesetak kompanija. A da će se Ina prijaviti na natječaj, izvršni direktor Ine za proizvodnju Želimir Šikonja najavio je još lani u srpnju kada je izjavio da će proučiti dokumentaciju pa će odlučiti o natječaju, a neslužbeno da su se već pripremili za natjecanje.

Iako se natječaj za eksploataciju u središnjoj Hrvatskoj i u Dinaridima najavljivao do kraja godine, iz Ministarstva gospodarstva poručuju da se neće žuriti.

Prvi efekti

– Stručnjaci su rekli da su Dinaridi puno veći potencijal, ali želimo pripremiti natječaj kvalitetno. Važno je da postoji velik interes – kazao je Vrdoljak.

Prvi financijski efekti potrage za energentima već se vide u prihodima  Agencije za ugljikovodike koja je dosad na otkupu dokumentacije i ''data roomu'' za dva natječaja uprihodila dvadeset milijuna kuna.

– Očekujemo da će investicije u istraživanje i eksploataciju biti pokretači lokalnog gospodarstva u smislu angažiranja lokalne industrije i dobavljača – kazao je Vrdoljak.

Isto kao i kod Jadrana, trenutačno je u tijeku izrada strateške studije utjecaja na okoliš, a ugovori s odabranim ponuđačima neće biti potpisani dok studija ne bude gotova.

>> Gorivo će opet poskupjeti – 10 lipa po litri