Za male je poduzetnike spremno 220 milijuna kuna

U sustav potpora vraćamo zadruge, klastere, poduzetnice, početnike, osobe s invaliditetom i branitelje, najavljuje u razgovoru za Poslovni dnevnik ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat. U mandatu njegova prethodnika Gordana Marasa većina je natječaja obrtnicima bila nemoguća misija jer su limiti za njih bili previsoki, ističe Horvat, koji predlaže ‘labavije’ kriterije razvojne banke pri davanju kredita poduzetnicima i ozbiljnu reformu strukovnoga obrazovanja.

Inzistirate na izravnoj komunikaciji s poduzetnicima, obišli ste gotovo sve županije. Koji su problemi na terenu?
Problemi su različiti od regije do regije. No sve to može se svesti pod zajednički nazivnik – novac. Trgovačka društva, a i jedinice lokalne samouprave, visoko su zaduženi, svi su u kreditima. Nedostaje obrtnog kapitala da bi se normalno poslovalo. Zajedničko je i da za sve nove investicije nedostaje jeftinog kapitala, bez obzira na sve fondove kojima se sufinancira do 50 posto projekta jer i dalje nedostaje vlastiti udio. Kredit je u Hrvatskoj preskup. To je nedopustivo u trenutku kada su u Europi kamatne stope na rekordno niskim razinama, oko jedan posto. Naš poduzetnik ne može biti konkurentan ako se zadužuje po pet posto, a njegov konkurent po jedan posto.

Kako financijski pomoći poduzetnicima?
Agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) ove smo godine osigurali pet milijuna kuna za mikrokredite po kamatnoj stopi od svega 0,99%. To je posljednji novac iz nacionalnog proračuna jer za koji mjesec kreće istovjetna linija za mikropoduzetnike vrijedna 25 milijuna eura iz Strukturnog fonda EU. Kamate će biti 0,5-1,5%, uz pojednostavljenu proceduru. Kao poslasticu mogu najaviti da će za mjesec dana biti raspoloživo i 220 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) koji će se plasirati za mikro, male i srednje poduzetnike. Taj se projekt za mandata prošlih vlada zvao Poduzetnički impuls i bio je na razini 42 milijuna kuna, a izvor je bio državni proračun. Ove godine taj projekt zovemo E impuls jer će 85% sredstava biti osigurano iz EFRR-a.

Što su glavne novosti u tom segmentu?
Novost je da u sustav potpora vraćamo zadruge, klastere, žene poduzetnice, početnike, osobe s invaliditetom i branitelje. Sredstva će biti dostupna i našim obrtnicima, što prijašnjih godina nije bilo moguće jer su donji limiti bili previsoki, pa je većina natječaja, čiji su izvori bili europska sredstva, našim obrtnicima bila nemoguća misija. Financirat ćemo i tradicijske i umjetničke obrte, što prethodne tri godine nije bio slučaj. Svaka od spomenutih kategorija poduzetnika moći će se prijaviti na naše natječaje, i to po znatno jednostavnijoj proceduri. U svibnju ćemo otvoriti sve natječaje koji su bili privremeno zatvoreni. Do kraja godine otvaramo šest novih natječaja za naše poduzetnike.

Tvrdite da HBOR i HPB nisu dovoljno u službi poduzetništva?
HPB je poslovna banka u vlasništvu države i mora slijediti strateške smjernice Vlade u pomoći gospodarstvu. No HBOR je razvojna banka kojoj profit nije i ne smije biti mjerilo. Ona sav svoj profit mora plasirati u razvoj gospodarstva. Meni je zbilja neshvatljivo da se danas poduzetnici moraju zaduživati po kamatama od pet ili više posto kad HBOR može na tržištu EU doći do novca za jedan posto kamata te, s troškovima poslovanja i kolateralom za loše kredite, ukupan trošak kredita ne smije biti veći od tri posto. Želimo da HBOR bude uvijek na usluzi poduzetnicima u njihovoj regiji, a ne da moraju za svaku aplikaciju ići u Zagreb. Stoga ćemo otvoriti 6-7 regionalnih podružnica. Kod plasmana svojih aranžmana HBOR treba preuzimati daleko veći rizik nego što je to slučaj sad.
Mora biti brži i fleksibilniji u poslovanju, i to ne samo preko poslovnih banaka već u puno većem opsegu preko direktnog kreditiranja.

Ne bojite li se da će niži kriteriji povećati broj loših kredita?
Zato HBOR i jest državna banka. Takvoj banci nije primarni cilj ostvariti dobit, nego postati servis. Svjesni smo toga da je veće preuzimanje rizika HBOR-a i HAMAG-a pomoć realnom sektoru. Kada kreditni rizik u poslovnoj banci ocjenjuje “menadžment rizika”, jasno je da će takva banka sebi uzeti samo one najizvrsnije. A što s osrednjim i lošijima? Nema nikakve garancije da poduzetnik koji trenutačno loše stoji nema dobru ideju koja ima perspektivu na tržištu. U kamati od maksimalno tri posto HBOR mora naći kolateral za loše plasmane.

U sustav potpora vraćamo zadruge, klastere, poduzetnice, početnike, osobe s invaliditetom 
i branitelje

Mnogi su obrtnici zatvorili svoje obrte i registrirali se kao j.d.o.o. Kako vidite taj proces, kao nešto normalno ili kao krizu obrtništva?
Kriza obrtništva nije izdvojena kategorija, već je u uzročno-posljedičnoj vezi s općim stanjem u gospodarstvu i prilikama u zemlji. Od 1. siječnja 2015. odjavljeno je oko 9300 obrta te je u istom razdoblju osnovano 9127 novih obrta. Kako je u posljednjih godinu dana u postupku odjave obrta uvedena mogućnost navođenja razloga gašenja obrta, od ponuđenih razloga najčešći su bili: nedostatak posla, nemogućnost naplate obavljene usluge, veliki nameti, gubitak poslovnog prostora, odlazak na rad u inozemstvo i sl. Mišljenje je komorskih tijela da su glavni razlozi lošeg stanja u obrtima povezani s tržišnim položajem obrta, npr. padom potražnje za određenim djelatnostima, povećanjem konkurencije i postojanjem nelojalne konkurencije, dugotrajna gospodarska kriza i otežani uvjeti za poslovanje obrta koje u glavnini čine administrativni teret, porezna politika i parafiskalni nameti.

Vaš prethodnik bio je veliki protivnik obveznog komorskog članstva za poduzetnike. Vi se pak zalažete da komore dobiju veće ovlasti.
S obzirom na stoljetnu tradiciju i gospodarske i obrtničke komore u Hrvatskoj, reforma bi trebala biti postupna, s prijelaznim rješenjima i odgovarajućim rokovima. Trebala bi obuhvatiti unutarnju reorganizaciju tj. promjenu ustroja vezano za osuvremenjivanje usluga koje nude s naglaskom na jačanje funkcija savjetovanja i pomoći članstvu posebno za proširenje poslova u EU i u međunarodnom poslovanju.

>> Darko Horvat: Tko će platiti troškove ako hrvatska strana izgubi arbitražu oko Ine?