Obnovu fasada na pet tisuća zgrada u idućih šest do osam godina gradonačelnik Milan Bandić najavljivao je kao zagrebački “New Deal” vrijedan čak dvije milijarde kuna. No taj projekt nije jedini model sufinanciranja obnova fasada koji se Zagrepčanima nudi, već je tu i projekt Ministarstva graditeljstva koji se financira sredstvima iz Europskih fondova, pa su mnogi u dilemi na koji se natječaj prijaviti.
Neke fasade već su gotove
Iskustva s jednim i drugim imaju upravitelji zgrada koji kažu da ni jedan nije savršen, no potaknuli su ljude da počnu obnavljati pročelja.
– Grad je intenzivnije reklamirao svoj projekt, pa se prijavilo oko 3000 zgrada, dok je samo 77 zgrada iz Zagreba ove godine u obnovu pročelja krenulo putem natječaja Ministarstva – govori Dražen Pomper, šef tvrtke Monel koja se bavi upravljanjem zgrada. Dodaje i da su sredstva suprotno raspoređena, pa je tako Grad u ovogodišnjem proračunu za obnovu fasada predvidio 30 milijuna kuna, što je dostatno za svega 20-ak zgrada iako je obećano da će se skele postaviti barem na njih pet stotina.
– Sad zapravo nitko ne zna što će biti, Grad je napravio rang-listu i to poprilično kvalitetno te su pozvali prvih stotinjak zgrada na potpisivanje ugovora koje čekamo – ističe Pomper te dodaje kako Ministarstvo pak za ovu godinu ima budžet od 70 milijuna eura ili 525 milijuna kuna.
– Obnova nekih naših zgrada koje su povukle sredstva iz Ministarstva već je gotova, a rezultati su vrlo zadovoljavajući – kaže Pomper.
Grad traži manje papirologije
No Grad prednjači u visini sufinanciranog iznosa, pa tako daje 80 posto za vanjska pročelja i 60 za dvorišna, dok je maksimalni iznos koji Ministarstvo pokriva 60 posto troškova.
– Da bi se zgrada uopće prijavila, mora pribaviti projektnu dokumentaciju koja stoji od 30 do 60 tisuća kuna. Grad to ne pokriva, dok Ministarstvo retrogradno vraća iznos onima koji prođu na natječaju – govori Andrija Mihić iz tvrtke Graditelj svratišta te ističe da je za prijavu na gradski natječaj cijeli proces mnogo jednostavniji, no Grad jedini ima pravo glasa u odabiru izvođača radova i formiranju konačne cijene, dok je Ministarstvo ostavilo slobodne ruke upraviteljima i stanarima.
Gospodine novinaru, "budžet" se na hrvatskom zove PRORAČUN !