investicija

Za Plomin C jamčit će ulagači, ne HEP

Foto: Marijan Sušenj/Pixsell
Za Plomin C jamčit će ulagači, ne HEP
03.05.2014.
u 13:00
Partneri će se vezati na minimalno 20 godina, a Plomin C proizvodit će oko 25 posto godišnjih potreba Hrvatske
Pogledaj originalni članak

Ovo je za nas velik uspjeh, poručili su iz Hrvatske elektroprivrede nakon isteka roka za predavanje ponuda za Plomin C. Za najveći projekt u posljednjih 30 godina u Hrvatskoj, težak čak 800 milijuna eura, prijavila su se tri konzorcija, ali ni u HEP-u ni u Ministarstvu gospodarstva ne govore o imenima jer ih u tome priječe uvjeti natjecanja.

U idućih mjesec dana HEP-ovi ljudi proučavat će ponude koje su ispisane na nekoliko tisuća stranica, a tek kad se uvjere da su ponude valjane, objavit će imena natjecatelja. Ipak, kao što je Večernji list već objavio, imena natjecatelja procurila su u javnost i izvori uvjeravaju da je riječ o tri konzorcija. Prvi predvodi Daewoo, drugi čine Marubeni i Alstom, a treći su ponuđači Edison i Samsung. Model suradnje kojim će se realizirati ovaj projekt novost je u Hrvatskoj, a poslužit će kao osnova za sve velike projekte, i na to su u HEP-u naročito ponosni.

Naime, riječ je projektnom financiranju bez duga. HEP i odabrani partner osnovat će novu tvrtku u kojoj svatko ima po 50 posto udjela. Međutim, strateški partner jamčit će za kredite iz kojih će se termoelektrana sagraditi i ta zaduženja konsolidirati u svoju bilancu. HEP će svoj dio investicije isplatiti kroz postojeće nekretnine i opremu te dio u novcu. Pritom se HEP obvezuje da će kupiti polovicu proizvedene struje iz Plomina C, a polovicu struje tvrtka će prodavati na otvorenom tržištu pa HEP može računati i na prihode od prodaje. Cijena po kojoj će se struja otkupljivati ostaje primarni predmet pregovora koji slijede do kraja godine.

Naime, HEP će prvo mjesec dana provjeravati ponude, potom će u iduća tri mjeseca pregovarati sa svim ponuditeljima, ali bi u rujnu trebao dati prednost jednom od ponuđača. Imaju potom još tri mjeseca da ugovore financijske detalje i projekt Plomin C trebao bi početi 2015. Partneri će se vezati na minimalno 20 godina, a Plomin C proizvodit će oko 25 posto godišnjih potreba Hrvatske.

>>Tri ponuđača predala obvezujuće ponude za Plomin C

'BULJI U NETFLIX, U KAMPANJI GA IGNORIRALI...'

Ponižavajući posljednji dani u uredu američkog predsjednika: Kako je Biden ostao usamljen i nepoželjan

Bidenov se život dramatično promijenio u posljednja tri mjeseca. Nakon što je ušao u godinu inzistirajući da je dovoljno spreman da se ponovno kandidira i pobijedi Trumpa, Biden je ipak odustao od predsjedničke utrke 21. srpnja, podržavši Kamalu Harris za predsjednicu.  Tada je u roku od samo nekoliko sati, Biden (81) - prestao biti relevantan

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

ZB
zbuniceva
13:10 03.05.2014.

Zakaj graditi novi ugljenaru u državi koja ugljena nema je pitanje koje se nitko ne usudi pitati naše političke perjanice i njihove stručnjake? Po Evropi a naročito naprimjer u nesretnoj Ukrajini su ogromni dugoročni viškovi struje iz nuklearki i već postojećih ugljenara na vlastitim rudnicima ugljena koje te države imaju i stoje dijelom besposlene. Ta struja se može dugoročno jeftino ugovoriti i kupiti, izbjegne se rizično novo ulaganje, ekološke teške posljedice, skupi i rizični transport ugljena iz prekomorskih zemalja, zbrinjavanje radioaktivnog pepela i otpada? Živimo u ludim vremenima.

US
uscemure
09:53 04.05.2014.

Dok Europa ulaže u obnovljive izvore energije (a tu ne spadaju velike hidroelektrane koje također HEP gura), HEP odbija solarizirati Hrvatsku i gura štetne ugljenare ovisne o uvoznom energentu i stranoj tehnologiji, sve po principu što skuplje to bolje. Primjerice, HE Lešće koštala je dvostruko više nego što je trebala, zamračeno je u tome 5 milijuna eura, veća je šteta nego korist od ove centrale. Kako izgleda HEP-ova rabota, pogledajte u videu "Hidroelektrana HE Lešće - hrvatska sramota! "

ZB
zbuniceva
13:53 04.05.2014.

Velike hidroelektrane na Dravi bi HEP i Država trebali graditi i direktno i indirektno spasiti HR gradjevinski sektor i ekonomiju kroz slijedećih 20 godina. Tri postojeće dravske elektrane daju uvid u svu ekonomsku i ekološku realnost i nikakve teorije i studije tu netrebaju, imamo 40 do 50 godina podataka. Cijena dravskih elektrana je više od 90% domaći proizvod i zapošljavale bi tokom gradnje desetke tisuća ljudi a trajale stotinama godina. Politika i uvozni lobiji su naravno protiv iz financijskih interesa a zeleni su principijelno protiv svega pa postaju smiješni