Hrvatska je 2003. godine obvezala državu da preuzme na sebe djelomičnu isplatu radničkih potraživanja kod tvrtki u stečaju. Radnicima se tako odmah po otvaranju stečaja isplaćuju tri neisplaćene plaće najviše do iznosa minimalne plaće, zatim neisplaćene naknade plaće za bolovanje i neiskorišteni godišnji odmor, polovica zakonom propisane otpremnine te trećina pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Novi će zakon povećati dostupnost zaštite bivšim radnicima na način da se u zaštićeno razdoblje uzima razdoblje od šest mjeseci prije otvaranja stečaj, a ne tri mjeseca, no i dalje će se isplaćivati tri plaće.
Dvije i pol godine nakon što je objavljena prva lista srama s imenima tvrtki koje tri i više mjeseci nisu isplatili plaće, broj zakinutih radnika smanjio se četiri puta – na oko 9000! Dio dužnika uspio se oporaviti i normalno poslovati, no većina problematičnih poslodavaca otišla je u stečaj ili će im se to uskoro dogoditi.
Dorada zakona
U prvoj godini primjene novog zakona stečaj po službenoj dužnosti pokrenut je nad oko 28 tisuća višegodišnjih dužnika. Oko 22 tisuće tvrtki imalo je samo dugove, ne i zaposlene radnike, ali u preostalih šest tisuća blokiranih tvrtki u prosjeku su radila po dva radnika – njih ukupno 12.000 zaposlenih.
Još je Milanovićeva Vlada obavezala Finu i sudove da pokreću stečajeve po službenoj dužnosti nad svima koji su blokirani dulje od tri mjeseca, a napravljen je i dodatni ustupak u korist radnika tako što je država preuzela isplatu minimalnih plaća i u blokiranim tvrtkama. Plenkovićeva je Vlada odlučila zadržati zatečeni model zaštite radničkih potraživanja, ali će ga neznatno doraditi pa je ovaj tjedan krenula javna rasprava o novom Zakonu o osiguranju radničkih tražbina kojim se “usklađuje naziv važećeg zakona sa sadržajem, kao i naziv Agencije za osiguranje radničkih potraživanja s djelatnošću koju obavlja”.
Inače, država je ove godine za radničke plaće u blokiranim tvrtkama ili u tvrtkama koje su otišle u stečaj osigurala 68 milijuna kuna. Uz neke zajamčene naknade, radnicima problematičnih tvrtki država isplaćuje tri minimalne plaće u vrijeme dok su blokirani te još tri ako i kad tvrtka dođe u stečaj. Ta se sredstva naknadno potražuju u stečajnom postupku.
Na zadnjoj javno objavljenoj listi srama nalazi se 2650 tvrtki i 421 obrtnik koji zajedno zapošljavaju 9024 radnika. Prva takva lista iz 2014. sadržavala je imena 5620 tvrtki i 1418 obrtnika s približno 28 tisuća zaposlenih radnika. Sindikalistica Gordana Palajsa komentira kako su sve mjere koje su dosad poduzete dale rezultata, no na tome ne treba stati.
Pravo i za blokirane tvrtke
– Sindikati neće biti zadovoljni dok postoji i jedan radnik koji ne prima plaću – ističe Palajsa. U prosincu je preko državne agencije isplaćeno oko 3,7 milijuna kuna za 230 radnika u stečaju, među kojima je svaki drugi radio u riječkom 3. maju Tibo te kaštelanskom Adria čeliku.
Pravo na isplatu zajamčenih minimalaca u prosincu su ostvarila i 53 zaposlena u blokiranim tvrtkama.