Istraživanje

Za stambeni kredit 69% građana moglo bi izdvajati do 2.500 kuna mjesečno

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Za stambeni kredit 69% građana moglo bi izdvajati do 2.500 kuna mjesečno
26.03.2014.
u 12:57
Više od dvije trećine anketiranih građana, odnosno njih 69 posto, ne bi mogli izdržati mjesečnu ratu veću od 325 eura
Pogledaj originalni članak

Većina hrvatskih građana, odnosno njih 69 posto, kad bi danas kupovali stan stambenim kreditom, za njegovu mjesečnu otplatu ne bi mogli izdvojiti više od 2500 kuna. Pokazala je to anketa provedena na portalima domosfera.hr i banka.hr, a u kojoj je sudjelovalo 637 osoba.

Za orijentaciju, navedeni iznos nešto je manje od polovine prosječne isplaćene neto plaće u Hrvatskoj u siječnju, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 5553 kune.

Najveći broj sudionika ankete, njih 37 posto (234), navelo je kako bi za mjesečnu otplatu stambenog kredita mogli izdvojiti od 1500 do 2500 kuna, odnosno između 200 i 325 eura.

Druga su najbrojnija skupina oni koji za tu svrhu iz svojih mjesečnih prihoda mogu izdvojiti još manje. Naime, čak 32 posto anketiranih (202) izjasnilo se kako bi mjesečno mogli otplaćivati maksimalno 1500 kuna.

Proizlazi, dakle, da više od dvije trećine anketiranih građana, odnosno njih 69 posto, ne bi mogli izdržati mjesečnu ratu veću od 325 eura.

Ukupno 18 posto (116) sudionika ankete navelo je da bi mogli otplaćivati mjesečnu ratu od 2500 do 3500 kuna, a za sljedećih sedam posto (42) anketiranih prihvatljiva je mjesečna otplata u iznosu od 3500 do 4500 kuna.

Samo dva posto (15) građana potvrdilo je da bi za stambeni kredit mogli izdvajati od 4500 do 6000 kuna, a ratu veću od 6000 kuna danas može otplaćivati četiri posto anketiranih (njih 28).

Kad je pak riječ o stambenim kreditima koji su trenutačno u otplati, prema podacima Zagrebačke banke prosječni mjesečni anuitet stambenog kredita vezanog uz euro danas iznosi oko 2690 kuna.

Iako se potražnja za stambenim kreditima danas, naravno, ne može usporediti s onom iz zlatnog doba od prije nekoliko godina, ipak je ima, a u agencijama za promet nekretninama ističu kako najbolje funkcionira zagrebačko tržište. To potvrđuju i podaci državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) prema kojima je od ukupno 237 stanova prodanih u sklopu POS plus programa njih čak 59 posto ili 140 stanova prodano u Zagrebu.

>> Tržište nekretnina: Traže se stanovi u centru i starogradnja

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Vrijeme
Vrijeme
20:01 29.03.2014.

Znaci li to da prosjecna cijena stana nebi trebala biti veca od 700 eura?