Pokret Prasak

Zaba je najveći profiter, a Ina najveća žrtva hrvatske recesije

Foto: Arhiva VL
Zaba je najveći profiter, a Ina najveća žrtva hrvatske recesije
28.06.2010.
u 17:30
Parametri koje su promatrali u pokretu Prasak za svrstavanje 50.000 kompanija u istraživanju “Ponašanje hrvatskih tvrtki u recesiji” bili su gubitak, dobit, broj zaposlenih i visina plaće.
Pogledaj originalni članak

Ina, Brodogradilište 3. maj i Podravka najveće su žrtve recesije u Hrvatskoj, a od krize su najviše profitirali Zagrebačka banka, HT i Privredna banka Zagreb, pokazuje istraživanje koje je za Pokret za pravednu raspodjelu tereta krize (Prasak) napravio Slaven Letica.

Parametri koji su promatrani u svrstavanju kompanija u istraživanju “Ponašanje hrvatskih tvrtki u recesiji” bili su gubitak, dobit, broj zaposlenih i visina plaće u 2009. godini i usporedba s 2008. Na osnovi tih podataka više od 50.000 hrvatskih tvrtki svrstano je u četiri kategorije: žrtve, heroji, pravednici i profiteri.

– Heroji recesije uspjeli su zaraditi više i za sebe i za radnika. Pravednici recesije preuzeli su veći dio tereta krize na sebe štiteći radnike i više su razmišljali o socijalnoj pravednosti nego o profitu. Žrtve recesije trpe gubitke, a radnici ostaju bez posla ili plaća, dok su profiteri iskoristili krizu kako bi više zaradili na teret radnika – objasnio je Letica model po kojemu su rangirane kompanije. Prema navedenim kriterijima, najveći heroji među hrvatskim tvrtkama su T-Mobile, ENI Croatia i Adris grupa, a pravednici Tele2, Hrvatska poštanska banka i Autocesta Rijeka – Zagreb. Pokazalo se da se tvrtke u stranom vlasništvu odgovornije nose s recesijom.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Nataša Vujec smatra da bi bazu podataka trebalo restrukturirati, odnosno napraviti analizu po sektorima i veličini tvrtki, te uključiti i analizu troškova. Potkrijepila je to primjerom Ine, koja se našla među žrtvama, što bi, kaže Vujec, moglo dovesti do toga da se pošalje pogrešna poruka javnosti.

– Tvrtke poput Ine, HEP-a ili druge iz energetskog sektora teško je smjestiti samo u jednu od ove četiri kategorije jer su one i žrtve i pravednici i heroji – kazala je Vujec. Prasak je napravio i analizu kako se koji sektor u hrvatskom gospodarstvu nosi s krizom. Najveće žrtve recesije su brodogradnja, hoteli, drvna industrija, zračni prijevoz i putničke agencije. U krizi su pak najviše profitirale banke, veleprodaja i proizvođači hrane. Heroji su energetika, IT sektor i farmacija, dok su pravednici nekretnine, poljoprivreda, kultura i zabava. Napravljena je i analiza kako gradovi prolaze kroz recesiju. Gradovi heroji su Zadar, Rijeka, Slavonski Brod i Gospić, žrtve Dubrovnik, Sisak, Šibenik... profiteri Karlovac, Požega, Split..., dok je Vukovar grad pravednik.

Na okruglom stolu koji je uslijedio nakon predstavljanja rezultata, a sve se može vidjeti na internetskoj stranici recesija.org, na upit što predlaže Hrvatskoj u rješavanju problema recesije Letica je predložio srednji put, između onoga što pokušavaju učiniti Barack Obama i Angela Merkel.

– Merkel pokušava provoditi proračunsku giljotinu i Hrvatska na žalost ide u tom smjeru. Obama misli kako ne uništiti proizvodnju, ali i kako smanjiti proračunske deficite. Hrvatska bi morala biti negdje između ta dva ekstrema. Krugman upozorava da će europska proračunska giljotina uništiti prije svega srednju i istočnu Europu – kazao je Letica.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Svećenik
Svećenik
21:27 28.06.2010.

Nije istina. najveći profiteri u hrvatskom društvu su Slaven Letica, koji je godinama negdje pri vrhu nečega, prodaje muda pod bubrege, a ljudi ne vide da su to budalaštine. drugi profiter, nikako nemanji je bivši gradonačelnik Osijeka Kramarić koji je istovremeno godinama bio saborski zastupnik. kada je pukla cijev u osijeku, on je bio u saboru, kada je bilo sranje u saboru, on je bio u osijeku, kada je bilo sranje svagdje išao je na specijalizaciju u skopje. i tako.. u ovoj državi stotinjak jebivjetara lezilebovića živi kao bubreg u loju, a da niko ne zna što da rade. naziv nezavisni intelektualac.. genijalno...

GO
gori
12:58 29.06.2010.

ključna stvar je raditi više od jednog posla, tada uvijek možete biti na onom drugom poslu, tj. sve 4 u zrak.