Zaba „ulovila“ milijardu kuna, PBZ-u dobit gotovo prepolovljena – na 735 milijuna

Oko tri milijarde kuna dobiti prije oporezivanja ostvarile su banke koje posluju u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine – 44 posto manje nego lani u istom razdoblju. U odnosu na 5,3 milijarde kuna, koliko su imale u 2019., to je 2,4 milijarde kuna manje – točno 2,9 milijardi kuna.

Zagrebačka je banka uspjela uloviti trećinu dobiti sektora - ostvarila 1,07 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja, dok je lani u istom razdoblju imala 1,53 milijarde kuna. PBZ je skoro prepolovio dobit: ima 735 milijuna kuna u odnosu na lanjskih 1,39 milijardi kuna, Erste je sa 758 milijuna pala na 273 milijuna, OTP sa 634 na 336, RBA sa 382 milijuna kuna na 102, Sberbank je sa 113 milijuna došao na 443 tisuće kuna, no Addiku je dobit čak rasla; s lanjskih 144 milijuna na 147 milijuna kuna. HPB je gotovo uspio ostati na istome; lani je imao 201 milijun kuna, sad 198 milijuna.  Druga državna banka, koja se trenutačno prodaje, Croatia banka, s lanjskog je minusa od 27 milijuna kuna došla na plus od sedam milijuna.

U crvenom su četiri banke od ukupno 20, petina tržišta; najveći gubitak bilježi Imex banka, skoro 19 milijuna kuna, 13 milijuna kuna minusa ima J&T, 1,8 milijuna Samoborska banka i dva milijuna kuna Slatinska. Lani je u minusu bila samo Croba.

Krediti rasli

Kako izvještavaju z HNB-a, koji je i objavio privremene nerevidirane podatke o poslovanju kreditnih institucija, najveći utjecaj na pad dobiti imalo je povećanje troškova umanjenja vrijednosti zbog kreditnoga rizika (rast 442,7 posto) jer su kreditne institucije počele valorizirati povećani kreditni rizik zbog pandemije koronavirusa. Osjetan je i pad neto prihoda (8,4 posto), zbog pada gotovo svih prihoda iz poslovanja. Pokazatelji profitabilnosti poslovanja kreditnih institucija  – povrat na imovinu (ROA) i povrat na kapital (ROE) iznosili su 0,8 posto i 5,5 posto.

U odnosu na kraj 2019. banke su povećale kredite gotovo svim sektorima, a ponajviše inozemnim kreditnim institucijama i općoj državi. Rast ukupnih kredita i predujmova od 5,8 posto gotovo je u cijelosti kompenzirao rast neprihodujućih kredita (6,1 posto), pa je vrijednost pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPL), ostala nepromijenjena, na 5,5 posto. Udio neprihodujućih kredita kod ključnih sektora blago se promijenio – kod nefinancijskih društava udio se smanjio i iznosio je 13,2 posto, a kod kućanstava je porastao i iznosio je 6,7 posto – kažu u HNB-u.

Prodano manje kredita

U usporedbi s prethodnim godinama, banke su tijekom prvih devet mjeseci ove godine prodale agencjama za naplatu znatno manji iznos potraživanja  - 438,1 milijuna kuna.

Regulator poručuje da je, unatoč padu dobiti, bankovni sustav i dalje stabilan. Kreditne institucije su dobro kapitalizirane, a stopa ukupnoga kapitala dodatno je porasla sa 24,80 posto na kraju 2019. na 24,9 posto na kraju rujna ove godine. Iako nisu povećavale ukupni uloženi kapital, na povećanje stope utjecao je pad izloženosti rizicima zbog promjene regulatornog tretmana izloženosti u kategoriji središnje države koje su ponovno ponderirane sa - nula posto. Likvidnost je i dalje iznimno visoka - LCR je iznosio 188,3 posto.