Zagreb najkonkurentniji, Slavonija na dnu ljestvice

Grad Zagreb, Varaždinska i Istarska županija najkonkurentnije su županije po atraktivnosti za poslovanje i življenje, pokazalo je istraživanje regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske 2013. koje je jučer predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK). Zagrebačka županija sa 5. je mjesta “skliznula” na 7. mjesto konkurentnosti, dok su i dalje najmanje konkurentne Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija s najvećim posljedicama rata.

Otežano poslovanje

Radi kontinuiranog praćenja regionalne konkurentnosti i dobivanja jasne slike o jakim i slabim stranama hrvatskih županija istraživanje je prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD) u nas provedeno treći put. No s obzirom na rezultate, nedovoljno brze promjene i neuvažavanje dosadašnjih preporuka za jačanje gospodarstva na lokalnoj razini te liderskih kapaciteta, vrijeme je za hitno otrežnjenje u smislu cjelovitih, konzistentnih i dugoročnih reformi, čulo se.

– Konkurentnost nije zarazna, prenosiva bolest. Manje konkurentne županije ne “profitiraju” od bliskosti s razvijenijim županijama, što se najbolje vidi na primjeru prvoplasiranog Grada Zagreba i 12-plasirane Krapinsko-zagorske županije – kaže Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i članica NVK. Ne smanjuju se ni razvojne razlike između najsiromašnijih i najbogatijih županija pa je BDP po stanovniku Zagreba tri puta veći od BDP-a u Brodsko-posavskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji, a nezaposlenost u četirima županijama na začelju ljestvice čak je četiri puta veća nego u Zagrebu, istaknula je Singer. Najslabiji od 17 mjerenih stupova konkurentnosti, kao i 2010., jesu razvijenost financijskog tržišta, klasteri i lokalna uprava. Zabrinjava što Brodsko-posavska županija ima 35,6% udjela pomoći u ukupnim prihodima, a čak je u 12 stupova konkurentnosti među zadnjih sedam županija.

Nerazmjeri u razvoju i konkurentnosti županija utječu i na kompleksnost poslovanja i rast troškova velikih tvrtki na nacionalnom tržištu, kazala je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, ističući kako je stoga teško voditi politiku cijena u maloprodaji u RH.

Bez puno ambicija?

– Sve županije imaju pravo na ujednačen razvoj, a jačanje konkurentnosti županija pretvorit će se u rast nacionalne konkurentnosti. To se može ostvariti jedino suradnjom svih kroz korištenje lokacijskih prednosti i resursa, poticanjem potencijalnih izvora i uklanjanjem prepreka rasta, u čemu ključnu ulogu ima i suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava s poslovnim sektorom – istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik NVK.

Visoka nezaposlenost, neprepoznate prilike i njihovo pretvaranje u konkurentan pothvat na globalnom tržištu razlog su i što dvije hrvatske regije na ljestvici 262 regije EU 28 – kontinentalna i jadranska – zauzimaju tek 213., odnosno 225. mjesto, dok posljednje 23 čine regije Rumunjske, Bugarske i Grčke. Zabrinjava i što je cilj EU do 2020. zaposlenost dići na 75%, a Hrvatske sa 52 na samo 59%, što je ministar rada Mirando Mrsić objasnio kao realne želje. Druga (ne)realna želja od 63% dovela bi nas u sredinu ljestvice EU.

>> Konkurentnost treba graditi pojednostavljenjem propisa i ulaganjem u inovacije

EU ljestvica konkurentnosti 262 regije u 28 zemalja:

Prvih 10:

1. Utrecht

2. London area (Inner London, Outer London, Bedforshire, Hertfordshire

and Essex)

3. Berkshire, Buckinghamshire and Oxfordshire

4. Region of Stockholm

5. Surrey, East and West Sussex

6. Surrey, East and West Sussex

7. Region of Frankfurt (Darmstadt)

8. Region of Paris (Île de France)

9. Region of Copenaghen (Hovedstaden)

10. Zuid-Holland

...

213. Kontinentalna Hrvatska

225. Jadranska Hrvatska

...

Zadnjih 23 najnekonkurentnije regije:

• Regije iz Rumunjske, Bugarske i Grčke