SLATINA - Dosadašnja geofizička istraživanja Dravske potoline, od Starog Graca do Donjeg Miholjca pokazala su da Panonska nizina skriva bogata nalazišta nafte i zemnog plina koja se prije nisu mogla koristiti poglavito zbog toga što se radi o pograničnom području.
Do rušenja Berlinskog zida rijeka Drava razdvajala je ideologije, države i gospodarstvenike, pa su hrvatski i mađarski "naftaši" surađivali tek formalno. Tek kad su 2006. godine predstavnici Ine i Mol grupe potpisali ugovor o zajedničkome istraživačkom projektu na području Podravska Slatina - Zalata, istraživački radovi su se zahuktali. Hrvatima i Mađarima, koji su ujedinili znanje i tehnologiju danas ne smeta ni rijeka Drava ni državna granica.
Sredinom 2007. godine na mađarskoj bušotini Zalata-1 plinsko polje potvrđeno je na dubini od 3515 metara. Bušotina Dravica -1, koja se nalazi oko 1500 metara jugoistočno od Zalate -1 na hrvatskoj strani rijeke Drave, također ima plina, a stručnjaci procjenjuju da bi buduća plinska polja kod Zalate i Slatine Mol grupi i Ini mogla donijeti više od 1,5 milijardi kubika plina i dobru zaradu. U dosadašnja istraživanja i bušenja uloženo je do sada desetak milijuna eura koje će investitori dijeliti po pola bez obzira na državne granice.
- Na području uz rijeku Dravu, koja je i danas državna granica, više od 50 godina nije se ulagalo u razvoj. U zapostavljenim selima ostarjelo je stanovništvo koje preživljava od poljoprivrede, a pronalazak plinskih polja pruža nadu da će renta za korištenje prirodnih bogatstava pomoći u pokretanju bržeg razvoja - kaže Mirko Rončević, načelnik Općine Čađavica gdje je bušotina Dravica 1.