Velimir Šonje:

'Zašto Hrvatska ne osjeća veće blagodati uloženih milijardi? Vrag je, kao i uvijek, u detalju'

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
22.02.2019.
u 11:51
Za razliku od Hrvatske koja se zadužila na tržištu kapitala, Bugarska, Poljska ili susjedna Slovenija za financiranje svojih infrastrukturnih perjanica oslanjale su se na EU fondove
Pogledaj originalni članak

Pelješki most, autoceste, LNG terminal, otvaranje novih hotela, medijski su atraktivne investicije, pogotovo ako ih prate teatralna rezanja crvene vrpce, a iako čine petinu BDP-a, o njima zapravo nema nikakve rasprave pa tako ni odgovora jesu li efikasne, kazao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor tvrtke Arhivanalitika, u svojoj analizi "Investicije u Hrvatskoj: trendovi, struktura, (ne)efikasnost", a koju je napravio za HUB i prezentirao je na današnjoj konferenciji InvestCro u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata.

"Ako su u teoriji investicije čarobna formula koja povećava kolač BDP-a u dugom roku, zašto Hrvatska ne osjeća veće blagodati svih ranije uloženih milijardi? Vrag je, kao i uvijek, u detalju ili u ovom slučaju u efikasnosti. Pojednostavljeno, kvaliteta je važnija od kvantitete. Ulaganja koja jačaju konkurenciju i brzo vode rastu produktivnosti, po mogućnosti izravno u izvoznom sektoru, to je ono što je potrebno. U tome je mnogo važniji učinak investicija na rast od same visine investicija", kaže Šonje. Dodaje da je "često bolje i mnogo manjih nego malo velikih investicija" jer se time postiže disperzija rizika.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencija Je li Hrvatska spremna za nove investicije?
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencija Je li Hrvatska spremna za nove investicije?
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencija Je li Hrvatska spremna za nove investicije?
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencija Je li Hrvatska spremna za nove investicije?
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencija Je li Hrvatska spremna za nove investicije?
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencija Je li Hrvatska spremna za nove investicije?
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencija Je li Hrvatska spremna za nove investicije?
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencija Je li Hrvatska spremna za nove investicije?
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Konferencij InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije

Cijenu nedovoljno promišljenih ulaganja, kaže, plaćamo i danas.

"Država je 2001. pokrenula investicijski ciklus koji je u jednom trenutku dosegnuo iznimnih 7,3 posto BDP-a. Kad je došla kriza 2009., a cijena novca skočila, državne investicije najprije su porasle ne bi se li projekti završili prije punog udara, a potom su drastično srezane, što je produbilo krizu. Za razliku od Hrvatske koja se zadužila na tržištu kapitala, Bugarska, Poljska ili susjedna Slovenija za financiranje svojih infrastrukturnih perjanica oslanjale su se na EU fondove.

Tako su umjesto refinanciranja kredita u najnepovoljnijem trenutku eksplozije javnog duga, (HAC je plaćao po 9 i više posto godišnje), zadržale svoj fiskalni kapacitet i uspjele zadržati ili čak povećati udio državnih investicija u turbulentnim godinama", navodi Šonje u svojoj analizi. Dodaje da je sve ovo dovelo do toga da smo se mi danas vratili na razinu razvoja koji smo imali prije krize 2008., a istodobno je Poljska u međuvremenu porasla 40 posto u odnosu na 2008.

Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Panel diskusija - Kako do novih investicija

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 22

JP
JP75
13:26 22.02.2019.

Gospodin Šonje je za mnoge, kazu, nas najbolji ekonomski analiticar. Ima odličan sajt gdje sa svojim suradnicima (koji objavljuju znanstvene radove i u renomiranim ekonomskim publikacijama) objasanjava hrvatsku ekonomsku i politicku stvarnost. Covjek je iznimno strucan i ima dobar stil pisanja. Nazalost ovakva osoba se nikada nece angazirati u politici, jer HDZSDP politicari ne trebaju usluge takvih. Ono sto bi im on predlozio nije bas po njihovom ukusu - slobodnije trziste, smanjeni porezi, redukcija u javnom sektoru... Oni vise vole uzimati ekonomiste koji su po njihovom ćeifu - koji ce i dalje gurati po starom --- odrzavati socijalizam u javnom sektoru po svaku cijenu, pa makar pri tome otjerali 500 000 ljudi u inozemstvo i nas ekonomski cvrsto zabetonirali na zadnje mjesto u EU.

ST
stefj
14:54 22.02.2019.

Hrvatska nije bila u mogućnosti povlačiti novac iz EU fondova kada su Poljska i druge zemlje to već mogle. Tako da ako se željela napraviti infrastruktura, nije bilo druge nego ju sam financirati po kamatama koje smo tada mogli dobiti... No sve to bi se puno prije anuliralo da nemamo toliko uhljeba i da se toliko ne favorizira državna i javna služba. Pogledajte potpunu suprotnost prema npr. jednoj Irskoj - kada je Irsko gospodarstvo raslo, plaće državnih službenika i rashodi države rasli su duplo manje od rasta gospodarstva. Kod nas, plaće službenika rastu nekoliko puta više od gospodarstva, rashodovna strana proračuna raste 4 puta više od gospodarstva... I zato se kod nas ne vidi napredak, sve što privreda više zaradi, sve se odmah skrene u državne i javne strukture, čak i više, pa se još dodatno zadužuje... Sada smo po BDP-u negdje na razini 2008. godine, a rashodi države su nekih 60 milijardi veći, oko 60%. Ukupni broj zaposlenih je negdje 150.000 - 200.000 manji nego te 2008. (ovisno ljeto-zima), a broj zaposlenih u državnim i javnim službama je veći za preko 40.000, neki podaci govore preko 60.000. Javni dug je porastao preko 60%... Gadne su to 3 šestice, preko 60% veći dug, preko 60% veći rashodi, preko 60.000 više uhljeba. Nema države koja to može podnijeti... A tek industrijsku proizvodnju iz 2008. vjerojatno nikada nećemo doseći...

AF
afera
13:01 22.02.2019.

Ne znam čini mi li se, ali poduzetnička klima je sve bolja, potrebno nam je još samo malo više povezivanja sa drugim zemljama od kojih možemo puno toga naučiti... ne pada sve samo s neba :D