Zaustavljen alarmantan rast gotovinskih nenamjenskih kredita

Alarmantan rast gotovinskih kredita koji je trajao godinama u lipnju je konačno zaustavljen: odobreno ih je 50 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme prošle godine. U HNB-u smatraju da je njihova Preporuka o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, koju su uveli 28. veljače, vrlo brzo dala rezultat, no otkrivaju i da su kontrole pokazale da ima neposlušnih: utvrdili su da se neke banke nisu uskladile s preporukom pa će s njima nastaviti, kako ga nazivaju, supervizorski dijalog te uspoređivati planirane i ostvarene volumene gotovinskih nenamjenskih kredita. Usto, pratit će povezanost između varijabilnih primitaka članova uprave i pokazatelja uspješnosti njihova rada koji su prilagođeni za rizik koji banke preuzimaju, kao što je, među ostalim, i kvaliteta gotovinskih nenamjenskih kredita. Ovo zadnje čini se dosta konkretnim jer je odgovornost i osobno adresirana.

Gotovinci kao novi ‘švicarci’?

Još krajem svibnja gotovinci su bilježili dvoznamenkaste stope rasta: s povećanjem od 11,8% u odnosu na prošlu godinu dosegnuli su iznos od 50,7 milijardi kuna i udio u ukupnim kreditima stanovništvu od 39,3%. Analitičari njihov rast dovode u korelaciju s povećanjem plaća i zaposlenosti, uz rekordno niske kamate, i prognoziraju sličnu dinamiku i ubuduće, no nešto slabiju zbog mjere HNB-a. Prema podacima središnje banke, sve do donošenja preporuke, rast gotovinaca kontinuirano se ubrzavao, no u travnju se najprije zaustavio u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a onda tijekom svibnja i lipnja prvi put i smanjio. U prva tri mjeseca prirast im je prosječno iznosio otprilike 70 mil. kuna, oko 15% više nego u prethodnoj godini, da bi se u lipnju, prema još neslužbenim podacima, smanjio na razinu koja je za gotovo 50 mil. kuna (13%) niža nego u istom mjesecu lani.

– Prirast nenamjenskih gotovinskih kredita tako se do sredine ove godine smanjio gotovo 30% u odnosu na rast ostvaren tijekom prve polovice 2018. Pritom je glavnina učinka preporuke koncentrirana upravo na kreditima vrlo duge ročnosti, veće od pet godina – preciziraju u HNB-u.

Je li HNB prekasno reagirao i mogu li gotovinci biti novi “švicarci”? To više što se odobravaju na sve dulju ročnost, do deset godina, i veće iznose, a i banke njima sve više supstituiraju druge vrste kredita: autokrediti su tako potpuno nestali, dok se, umjesto dosadašnje prakse odobravanja hipotekarnih kredita za opremanje stana uz podizanje stambenog kredita ili isplate jednog dijela stambenog kredita u kešu u tu svrhu, u bankama potiče uzimanje gotovinaca. Supervizor tvrdi da nisu sistemski rizik, mjere je uveo baš da ne postane.

Većina banaka mudro šuti

– Ukupan rast kredita stanovništvu prema posljednjim podacima iznosi 6,7% na godišnjoj razini, otprilike tek trećinu rasta iz godina koje su neposredno prethodile krizi, te se još uvijek ne ocjenjuje prekomjernim, odnosno ne čini se da dovodi do snažne akumulacije rizika u financijskom sustavu – objašnjavaju u HNB-u, čiji cilj nije snažno usporiti ili zaustaviti rast ovih kredita, već potaknuti na razboritost pri odobravanju uz primjenu jednakih kriterija kod odobravanja stambenih kredita, kako bi se izbjegla arbitraža – zamjena stambenih kredita neosiguranim i skupljim gotovinskim kreditima.

Što kažu banke? Većina mudro šuti i kreditira i dalje, a one suradljivije odgovaraju mahom da su uskladile svoje kreditne politike s rizicima. U Erste banci je udio gotovinaca oko 57%, dok je, primjerice, 2014. iznosio 45,2%. U prvom su kvartalu smanjili ove plasman je oko 7% u odnosu na isto razdoblje lani, na 966 mil. kuna, a udio loših kredita među gotovincima smanjio im se lani s devet na 7,8% te dodatno na 6,6% krajem ožujka. Najniža kamata za ovu vrstu kredita trenutačno je 4,99%, najviše 7,10%. U OTP-u je udio gotovinaca u kreditima stanovništva 44%, 2014. je bio 41,6%. Rast im je lani iznosio 0,68%, ove godine 3,13%. Najniža kamata je 5,25%. U Addiko banci ne preciziraju udio gotovinaca. Poručuju da im je strateška odrednica potrošačko kreditiranje i financiranje srednjeg i malog poduzetništva, a zajednički udio im je lani bio 49%. Najniža kamata za nenamjenski kredit kod njih je 5,95%. Za razliku od ostatka tržišta u HPB-u se udio nenamjenskih kredita u kreditima stanovništvu smanjio: prije pet godina bio je 63%, sada je 49%. Redovna im je kamata trenutačno 5,25%.