Velike su tvrtke u natječaju za IPARD diskriminirane, tvrde u HGK i HUP-u, koji ovih dana od resornog ministra Petra Čobankovića traže izmjene IPARD plana na temelju kojih bi i velike tvrtke mogle tražiti novac iz tog pretpristupnog fonda EU za unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Mali su premali?
Neslužbeno doznajemo kako je već bilo i pojedinačnih pritisaka velikih na samu Europsku komisiju da bi se, bez obzira na veličinu i izvozni status, svima omogućilo natjecanje za gotovo 1,2 milijarde kuna u iduće dvije godine, u kojima država sudjeluje sa 25 posto. U suprotnom, teško da će mali poslovni subjekti, odnosno obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) u sustavu PDV-a, obrti i male tvrtke, uspjeti povući dovoljno novca, što dokazuje i mala iskorištenost SAPARD-a, tvrde u HGK. K tome, obveza je RH da u 2012. i 2013. uplati po 600 mil. eura, tako da bi u konačnici, predviđaju pesimističniji, više mogla uplatiti blagajnu EU nego iz nje povući.
Na prvi natječaj, koji je raspisan u siječnju i traje do 4. ožujka – za mjeru 101, koja se odnosi na ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU, i mjeru 103 za ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda – zasad je, doznajemo, zaprimljeno 17 zahtjeva, četiriju malih tvrtki i 13 OPG-a.
No kriteriji za prijavu su preniski, upozorava Božica Marković, direktorica sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK. Gornji limit od 150 krava za mjeru 101 nije velik čak ni za OPG-e, stav je HGK, a i limit od 750 svinja u turnusu za tvrtke i ozbiljniju proizvodnju trebao bi biti barem pet puta veći.
Bez koza, ovaca i purana
To nikako ne vodi povećanju konkurentnosti gospodarstava u EU, jednako kao i limitirane površine staklenika ili plastenika za voće i povrće od 500 do 2000 m2, koje su neisplative za proizvodnju, a taj kriterij ne omogućuje poduzetnicima iz toga sektora ni ostvarenje maksimalnog iznosa povrata jer će investicije do 2000 m2 stajati manje od 900.000 eura.
U HGK se pitaju i zašto IPARD-u nisu prihvatljivi objekti za preradu lignji i mekušaca, koje, čini se, ne smatraju ribarstvom, a nejasno je i zašto nisu dozvoljena ulaganja u preradu maslina na način da se masline konzerviraju u sektoru maslinova ulja, već na linijama za preradu voća i povrća, zajedno s krastavcima, paprikom ili kaparama.
U HUP-u, među ostalim, traže dopuštenje ulaganja u preradu mesa te uključivanje kozarstva i ovčarstva te purana u sektor peradarstva, kao i da se omogući iskorištavanje sredstava i tvrtkama u kojima u vlasničkoj strukturi država sudjeluje s više od 25 posto. Bernard Jakelić, v.d. glavnog direktora HUP-a, smatra kako se nakon sastanka s ministrom Čobankovićem i državnim tajnicima krenulo u dobrom smjeru korekcije i prilagodbe IPARD plana, a u kojem obliku i u kojoj mjeri ovisi o EK.
Da se razmišlja o nekim izmjenama potvrđuje sam ministar Čobanković. Kaže da prihvaća inicijativu da se izmjenama IPARD plana u dogovoru s EK stvore pretpostavke da i veća poduzeća mogu biti korisnici većih projekata i programa IPARD-a, s obzirom na sredstva koja su RH na raspolaganju.
Kad bismo znali što su nam strateške grane, onda ne bi bilo teško odrediti i kriterije. A ne ovaj socijalistički sistem: od igle do lokomotive. IPARD je već takav da ga mogu dobiti samo ozbiljni igrači (istina ne megakompanije). A i treba razmišljati o efektima farmi svinja na kojima se uzgaja nekoliko tisuća svinja, a zbog automatiziranosti procesa, dovoljno je dvoje zaposlenika. Što smo s tim napravili? Nismo smanjili nezaposlenost na selima, to je sigurno. Dok je voćarstvo i maslinarstvo ipak nešto što ima multiplikativni učinak. Nisam za to da veliki dobiju ove mogućnosti. Oni mogu i sami ići u investiranje. Ne žalim ih previše.