Banke ne prate izvoznike iz grupe predstečajnih dužnika jer ih unatoč riješenoj nagodbi ne drže solventnima, ističe predsjednik uprave zagrebačke Ingre Igor Oppenheim u razgovoru za Poslovni dnevnik, prvom nakon što mu je za vođenje poslovanja te kompanije u idućih pet godina povjeren i novi mandat.
Godinu dana poslije predstečaja, kakvi su rezultati Ingre?
Ukupni prihodi su u prva tri kvartala porasli sa 90 na 323 milijuna kuna. Naplatili smo neke poslove u Iraku i Alžiru te za autocestu Zagreb – Sisak, no ipak je najveći skok ostvaren od prodaje stanova i poslovnih prostora na projektu Dvori Lapad u Dubrovniku. Iz toga ćemo zatvoriti preneseni dio duga prema PBZ-u, koji nije ušao u obveznice, a riječ je o 113 milijuna kuna. Poslovni prihodi veći su 51 posto; došli su na 104 milijuna kuna u odnosu na treći kvartal lani. Kompanija raspolaže sredstvima za namirenje dugova vjerovnicima te za normalno funkcioniranje. Sredinom godine izdali smo i obveznice preko povezanog društva Lanište u iznosu od 53,4 milijuna eura, a kod investitora, osobito nekih stranih, postoji interes za kupnju.
Što su kompanijski ciljevi?
Uz provedbu svih odredaba potpisanih s vjerovnicima, što je rješenje Ingrinih dugova kroz uspješno okončanu predstečajnu nagodbu krajem 2014., planiramo širiti poslovanje.
Koja su tržišta mete?
Uz Njemačku, gdje su naši poslovi vrijedni 60-ak milijuna eura godišnje, u EU još nas zanima širenje na Skandinaviju te Slovačku i Češku, koje su vrlo atraktivne zbog poreznih pogodnosti. Dogodine krećemo u osnivanje lokalnih tvrtki u suradnji s desetak hrvatskih poduzetnika, a s ciljem zajedničkog nastupa na velikim tenderima. Zanimaju nas i Rusija te Turkmenistan, Kazahstan i druge zemlje s potencijalom u nafti, koje žele investicije. Za prodor na ta tržišta važni su i posebni poticaji na planu političkih odnosa, gdje smo deficitarni. Što se tiče Alžira, do kojeg nam je jako stalo, tamo Ingra bilježi 40 godina poslovanja u kontinuitetu.
Kreće li se nakon predstečaja nabolje u vezi s bankarskim praćenjem hrvatskih izvoznika?
HBOR, koji i nije banka, iako raspolaže velikim sredstvima, ima limite te nije dobro organiziran. Smatram kako bi po uzoru na slične institucije morao svoj kreditni potencijal pravilnije rasporediti po branšama, ovisno o udjelu gospodarskih djelatnosti u BDP-u, te kontrolirati izvršenja. Dok se tako ne poslože stvari, HBOR će biti 'kasica prasica' s najvećom koristi za one koji prvi zagrabe. Za hrvatske građevinare to znači da će se teško preorijentirati na izvozne prihode, a s obzirom na stanje na domaćem terenu, mogu reći da smo blizu Sloveniji, tako da bi i u našoj zemlji isključivo strane kompanije mogle izvoditi infrastrukturne projekte. Vraćamo se na stanje Bechtela s početka cestogradnje, što je velika šteta.
>> 'Izmiču nam veliki poslovi jer nas banke ne žele pratiti'