Usporavanjem svjetskoga gospodarskog rasta zbog pandemije koronavirusa i otežanih uvjeta poslovanja i industrija čokolade i proizvoda od kakaa globalno trpi određene gubitke, pa je i naš najveći proizvođač Kraš izvijestio o padu prihoda od prodaje, u drugom tromjesečju za 8,4 milijuna kuna.
No da domaći konditori i dalje opravdavaju status jedne od glavnih perjanica kad je u pitanju izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda govori činjenica da su čokolada i proizvodi od kakaa u izvozu i dalje među glavnim adutima Hrvatske. Impulsna slastica kojoj je teško odoljeti lani je nekim konditorima bila prvi izvozni proizvod sa 7,8% udjela u ukupnom izvozu hrane, s rastom od 133,8 na 171,5 milijuna eura. U 2020. trendovi nisu tako dobri kao prijašnjih godina, kažu u Udruženju prehrambene i poljoprivredne industrije HUP-a. Izvoz je količinski gotovo isti, ali je vrijednost izvoza pala za više od 10%, što znači da izvozimo jeftinije čokolade ili da je struktura izvoza takva da se prodaju jeftiniji proizvodi.
Uvoz čokolade skočio
Uvoz čokolade, koji je lani bio na četvrtom mjestu i “težak” oko 152,7 milijuna eura, i količinski i vrijednosno u prva četiri mjeseca ove godine skočio je na drugo mjesto, a izvoz je pao na treće. Izvezli smo je za 45,4 milijuna eura, što je pad za 11% u odnosu na isto razdoblje lani, a uvezli za 49,7 milijuna ili 4% više, podaci su HGK.
– Pandemija COVID-19 odrazila se na ukupnu potrošnju i promet konditorskih proizvoda u maloprodaji, a situacija je i na izvoznim tržištima slična kao u Hrvatskoj. Ipak, očekuje se normalizacija poslovanja do kraja godine – kažu u HUP-u. Najbolja izvozna situacija je na dalekim tržištima Amerike, Kanade i Australije gdje hrvatski brendovi tradicionalno dobro kotiraju.
Domaći konditori ulažu maksimalne napore u razvoj novih proizvoda i optimiziraju poslovanje kako bi bili konkurentniji te zadržali pozicije i na izvoznim i na domaćim policama, te ih u perspektivi poboljšali. Kraš je tako, što se vidi u konsolidiranom izvješću na Zagrebačkoj burzi, ostvario ukupne prihode od 453,1 milijun kuna. Prihodi od prodaje ostvareni na domaćem tržištu iznosili su 225,7 milijuna kuna, a u inozemstvu ostvareno je 201,6 milijuna kuna, pa je udio izvoznih prihoda u ukupnim prihodima od prodaje u prvom polugodištu ove godine iznosio 47,2%.
Na pitanje je li pala prodaja čokolada i proizvoda od kakaa na hrvatskom tržištu u vrijeme korone, s obzirom na to da su primjetne česte akcije na kojima 300 grama poznatih brendova ovih dana košta 15-16 kuna, a donedavno je koštalo i 25-27 kuna, trgovci su podijeljeni. U nekim većim trgovačkim lancima ističu da su čokolade i konditorski proizvodi jedna od grupa proizvoda najsnažnije pogođenih koronakrizom, a generator kretanja cijena uvijek je odnos ponude i potražnje te cijena sirovine.
– Jedan od glavnih razloga za pad potrošnje prije svega je smanjenje standardne impulsne kupnje te Uskrs, koji je ove godine bio prodajno slabiji nego prijašnjih godina. No, unatoč svemu pad prodaje nije velik jer u zadržavanju prošlogodišnjih rezultata ključnu ulogu imaju strateški osmišljene akcije, čija je dinamika učestalija – odgovaraju. U Lidlu, u kojemu veći dio asortimana drže privatne marke, kažu da unatoč koronakrizi nisu primijetili oscilacije u prodaji čokolade i drugih konditorskih proizvoda u odnosu na lani, a u Loniji tvrde da im je u koroni promet porastao.
Volimo Milku i Bajaderu
– U manjim mjestima za vrijeme e-propusnice nije se moglo u veće dućane. Manji formati kupcima su izgledali sigurniji od većih pa su ih favorizirali. I košarica se promijenila. U kvartovskim se trgovinama prestalo kupovati samo pivo, cigarete i kruh, odnosno kupci su počeli obavljati i tjednu trgovinu – kazao je glavni izvršni direktor Lonije Drago Munjiza.
Prije izbijanja pandemije koronavirusa i tzv. lock downa globalne ekonomije na domaćem se tržištu godišnje prodavalo oko 60.000 tona konditorskih proizvoda. Domaće konditorske kompanije nosile su veći dio prodaje i prihoda. Iako su se ove godine okolnosti poslovanja bitno promijenile, one su i tijekom pandemije jedan od ključnih generatora rasta. Na tržištu se osjetilo okretanje domaćem proizvodu, i to najviše u kategorijama keksa i vafla u kojima domaći proizvođači imaju lidersku poziciju, tvrde u jednoj domaćoj kompaniji.
Prema jednom od posljednjih istraživanja tržišta, koje ne uključuje kompletnu maloprodajnu mrežu, godišnje se u prosjeku proda oko 10.000 tona čokolade te oko 2000 tona pralina. Domaća industrija proda oko 4800 tona čokolade, u što ne ulazi prodaja privatnih marki trgovaca, a najveći udio tržišta u nas čini Mondelez International koji je najpoznatiji po svom brendu Milka. U pralinama lidersku poziciju drži Kraš. Najpoznatija hrvatska slastica, Bajadera, domaćim potrošačima je najomiljenija s uvjerljivom prvom pozicijom među pralinama i 18% prihoda prodaje cijelog segmenta. U konditorskoj industriji najviše se prodaju keksi i vafli, uglavnom domaće proizvodnje.
Kaj je domaćeg u domaćim keksima i vaflima? Prilično sam sigurna, gotovo niš. Ni brašno ni jajni melanž ni čokoladno punjenje ni lješnjaci ni bademi ni strojevi koji to peku... možda koja kila šećera, ako, ako. Najlakše je prenositi statistiku...