Srdela je u ovo doba najbolja za konzumaciju. U ljetnim mjesecima, od lipnja do kolovoza pa čak i rujna, najmasnija je i puna Omega-3 masnih kiselina, pa se ne kaže uzalud da je sad pečemo, a zimi “frigamo” – šali se istarski ribar Robert Momić, ujedno i predsjednik Ceha ribara HOK-a. Iz iskustva ribara, a i trgovca ribom, Momić kaže da je ulov dobar, a u njegovoj ribarnici srdela svakodnevno u ponudi. Nakon lovostaja koji je završio početkom lipnja, građani su na ribarnicama navalili na srdelu, koja u maloprodaji najbolju cijenu drži u Istri, i 30 kn/kg, dok se u Zagrebu, primjerice, ovisno o tržnici cijeni od 20 do 25 kuna.
No ima li je dovoljno? U Istri su, kako tvrdi Momić, i ulov i ponuda zadovoljavajući, dok se na nekim zagrebačkim ribarnicama, a i u drugim gradovima na kontinentu, kašete sa srdelom i prebrzo prazne.
– Srdele još nisu velike kao u vremenima kad se u kili našlo 45-50 komada, ali su veće – tvrdi Momić, što se, dodaje, odražava i na otkupnu cijenu od oko 4 kn/kg. No dr. sc. Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita kaže da znanost nije zadovoljna stanjem u Jadranu.
– Istraživanja su pokazala da je srdela u debelom prelovu i jako lošem stanju pa se radi i novi plan upravljanja tom vrstom – odgovara Vrgoč.
Osim prelova, razlog što je ovih dana na ribarnicama manje srdele jest i trenutačni lov na tunu za tunogojilišta u kojemu je angažirana većina ribolovne flote, inače orijentirane i na srdelu i inćune, objašnjava Vrgoč. No zadovoljan je što resorno ministarstvo i institut jako dobro surađuju i sluša se struka, te je, primjerice, već dan-dva nakon što su u Jabučkom džepu primijećene veće količine nedorasle grdobine i oslića, ovih dana uvedena hitna interventna mjera zabrane gospodarskog ribolova pridnenom povlačnom mrežom koćom, koja će trajati do 12. srpnja.
Percepcija je da je, osim srdele i inćuna, riba u nas skupa. No prema nedavno objavljenom istraživanju Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u nas ipak raste. U 2019. je iznosila je više od 20 kg po stanovniku, što je čak 11% više u odnosu na godinu prije. U ponudi je bilo 81.387 tona, od čega 63.231 tona ulovljene morske ribe – a od toga 57 tisuća tona male plave ribe, inćuna i srdele.
VIDEO Prošetali smo Pelješkim mostom: Hrvatska bi mogla biti spojena već za 30-ak dana