Zbog poduzeća od 10 kuna država gubi milijunske poreze

Od početka 2013. godine u Hrvatskoj je registrirano više od 43 tisuće poduzeća za deset kuna, jednostavnih društava koja su poduzetnicima koji nemaju iskustva i kapitala, ali imaju ideje, trebala olakšati ulazak u svijet biznisa.

Marić potvrdio

Sad su ti j.d.o.o.-i postali vodeći legalan način izbjegavanja plaćanja poreza, zbog kojih država godišnje izgubi stotine milijuna kuna poreznih prihoda. Prema zakonu, nove su tvrtke oslobođene plaćanja PDV-a u prvoj godini rada pa su ugostitelji, nakon što im je PDV dignut na 25 posto, ali i ostali poduzetnici koji nemaju veze s ugostiteljstvom, počeli masovno zatvarati stara poduzeća i otvarati nova da bi izašli iz sustava PDV-a. O takvoj se praksi prošlog ljeta jako puno govorilo u Dalmaciji, a smanjenu naplatu PDV-a u toj branši potvrđuju i fiskalni računi. J.d.o.o.-i su uvedeni potkraj 2012. godine, a popularno nazvana poduzeća za deset kuna, u realnom se životu pokreću za pet dana i 700 kuna. Premda su društva ograničene odgovornosti (d.o.o., za čije osnivanje treba 20 tisuća kuna kapitala) još uvijek najčešći ustrojbeni oblik trgovačkih društava, j.d.o.o. tvrtke dominiraju među novim poduzećima.

Prema informacijama Višeslava Majića iz Bisnodea trenutačno je 35.647 aktivnih j.d.o.o.-a, a ove godine (do sredine lipnja) registrirano ih je 4886! Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je u ovotjednom intervjuu Večernjem listu da su poreznici uočili “prijenos poslovanja pravne osobe iz jednog j.d.o.o.-a u drugi kako bi se izbjeglo plaćanje PDV-a”.

– Uočili smo pojavu da se na istim lokacijama obavlja ista djelatnost već dugi niz godina, pri čemu se koristi ista oprema, isti su i zaposlenici, ali mijenja se nositelj djelatnosti, odnosno novo trgovačko društvo. To je čista zloporaba poreznog prava, kažnjiva i prema našim propisima i prema propisima Europske unije te u tom smislu postoje i presude Europskog suda – navodi Zdravko Marić koji najavljuje da će kažnjavati takvo ponašanje, ne samo zbog izbjegavanja plaćanja poreznih obveza, nego i zbog nelojalne konkurencije drugim poduzetnicima koji uredno podmiruju sve svoje obveze.

Prema podacima iz registra, najviše jednostavnih društava registrirano je za djelatnost trgovine, nešto više od 5200, zatim u ugostiteljstvu oko pet tisuća, 3600 u stručnim djelatnostima te oko 2500 u prerađivačkoj industriji. Zatvaranje starih poduzeća i prebacivanje poslovanja na nova prisutno je i kod d.o.o.-a, ali ipak je jednostavnije kod j.d.o.o.-a jer se te tvrtke mogu jeftino i brzo pokrenuti, ali i relativno jeftino likvidirati – za od 1500 do 3000 kuna, za razliku od likvidacije d.o.o.-a koja je skuplja. Ministar Marić ne želi reći kako će država doskočiti tom problemu, no porezni nam stručnjaci otkrivaju da postoje dva načina. Prema sadašnjim propisima, nova tvrtka ne mora ući u sustav PDV-a tijekom prve godine rada čak i ako drugog ili trećeg mjeseca rada ostvari 300 tisuća kuna, nego tu obvezu ima druge godine. Vlasnici je onda na isteku prve godine gase i otvaraju novu.

Prividan posao

Država može intervenirati tako što će sve koji preskoče 300.000 kuna prihoda obvezati da odmah uđu u sustav PDV-a. Te tvrtke uredno izdaju račune krajnjim kupcima, drže cijene kao i poduzetnici koji su u sustavu PDV-a, ali 25 posto PDV-a zadržavaju za sebe. Drugi je oblik državne intervencije da poreznici dokažu “postojanje prividnog pravnog posla”, odnosno na osnovi činjenice da poduzeće godinama radi u istom prostoru i s istim radnicima utvrde zloupotrebu zakonskog instituta i vlasniku nove tvrtke naknadno zaračunaju PDV i ostale porezne obveze kao da je riječ o staroj tvrtki. Donedavno su prezaduženi poduzetnici osnivali nova fiktivna poduzeća i na njih prebacivali imovinu i poslovanje da bi izbjegli plaćanje dugova, a sad to čine da ne plaćaju poreze.

'To se mora riješiti pod hitno!'