Prvooptuženi Miroslav Kutle iz afere "Tisak" sutra bi na raspravi u zagrebačkom Općinskom sudu mogao (opet) trljati ruke. Daljnji tijek procesa, umjesto suda, u rukama drži obrana. Ako im to odgovara, Kutlini branitelji proces mogu vratiti na početak jer u posljednja dva mjeseca nije održana rasprava. Glavna rasprava protiv 13 okrivljenika počela bi, filmskim žargonom rečeno - reprizom.
Ako obrana zaigra na tu kartu, u sudnici će se preznojavati predstavnici optužbe i sudbene vlasti. Riječ je o zamjeniku županijskoga državnog odvjetnika Hrvoju Pezelju i sutkinji Kseniji Gržin. Optužbi bi propali svi izvedeni dokazi. Morat će ih ponoviti, što bi državu stajalo vremena, novca, živaca i ugleda. Aktualno bi postalo i pitanje je li Kutlu trebalo pustiti iz pritvora. Sutkinji koja vodi najveći privredni proces nakon dvije-tri godine sudačkog staža, ulazak predmeta u procesne škare mogla bi biti skupa škola.
Mogući dramatični preokret u Kutlinu procesu ima posebnu težinu za sud i tužitelja jer pada u nezgodno vrijeme. U tijeku je temeljita inventura rada kaznenih sudaca, a odrazit će se i na rad državnih odvjetnika u pogledu učinkovitosti. Konkretno, suci polažu račun za svaki od 1833 kaznena predmeta koji im je lani zastario, i to vrhu sudbene vlasti, te Saboru putem izvještaja koje će zastupnicima u listopadu dostaviti Vlada. Epilog priče vodi prema razrješenjima sudaca koji su krivi za zastaru, a riječ je o onima koji nisu zakazivali rasprave.
Rekorderi Zagreb i Split
Sve je počelo prilično bezazleno - pitanjem Vladi zastupnice Vesne Podlipec u Saboru uoči ljeta.
Upit zastupnice je glasio: "Prema dostupnim podacima u sudovima Splitsko-dalmatinske županije, a mislim da nije bitno različito i u ostalim sudovima, u Hrvatskoj više od 1000 kaznenih predmeta na godinu padne u zastaru. S obzirom na to da je broj optuženih osoba u odnosu na broj osuđenih i dalje u porastu, molim Vladu da nam odgovori koje će hitne mjere poduzeti kako bi se situacija popravila jer je funkcioniranje pravosuđa jedan od elemenata funkcioniranja pravnoga sustava svake države."
Zastupničko je pitanje u međuvremenu uzrokovalo potres u pojedinim sudovima. Jer, u izvješću za Vladu ispostavilo se da su lani 1833 predmeta ušla u zastaru. Kazneni zakon za svako kazneno djelo propisuje relativan rok zastare (od početka do poduzimanja procesne radnje) i apsolutan rok zastare (dvostruki od relativnog) kada se više ne može suditi ili se sankcija ne može obaviti. Apsolutni rekorderi po zastarom riješenim predmetima su zagrebački Općinski sud (763) i Općinski sud u Splitu (352). Na zagrebačkom sudu u zastaru je ušlo 49 predmeta iz privrednog kriminala.
Budući da je brojka šokantna, a razlozi nevidljivi, Vlada je izvještaj vratila Ministarstvu pravosuđa kao nepotpun. Upravo je upotpunjen analizom razloga zastara, i to po predmetima. O svakoj zastari napisani su sudački izvještaji za novu ministricu pravosuđa. Ingrid Antičević treba Vladu izvijestiti o razlozima zastara jer je Vlada dužna dati odgovor Saboru.
Istodobno, suci su dužni i predsjedniku Vrhovnog suda, Ivici Crniću, objasniti tko je odgovoran za svaki pojedini predmet, je li razlog zastari objektivan ili subjektivan. Kontrolu nad tim izvještajima sudaca potpisuju neposredno viši županijski sudovi. Ako se s riječi prijeđe na djela, moglo bi to hrvatsko sudstvo konačno prikazati u boljem svjetlu domaćim poduzetnicima i stranim investitorima. Na žalost, paralelno s pokušajem da se riješe repovi, stvaraju se zakonske pretpostavke za buduće afere.
Prekršaji će zastarjeti po sili zakona
Pitanje s početka teksta glasi: "Kako je moguće da potkraj 1999. godine privedeni Miroslav Kutle zbog sumnje na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. Kaznenog zakona - u međuvremenu istražen, pritvoren, pušten da se brani sa slobode sa desetak održanih glavnih rasprava - potkraj 2001. godine dođe u poziciji kao da mu još nije ni suđeno?" Usto, je li i u ovome predmetu moguća zastara, što je inače česta taktika obrane u kaznenim procesima.
Prema Zakonu o kaznenom procesu, ako između dvije rasprave prođe više od dva mjeseca, rasprava mora početi iznova, osim ako se stranke (optužba i obrana) ne suglase s čitanjem zapisnika o dotad izvedenim dokazima. Smisao ove odredbe jest da se i sud i stranke prisjete što se dotad događalo. Uglavnom, stranke pristaju na čitanje zapisnika.
Branitelj Rajko Mlinarić objašnjava: "Bili su godišnji odmori, a branjenik Kutle imao je ozbiljenih zdravstvenih problema. Te su se dvije okolnosti koincidirale s ovom zakonskom odredbom. Očekujem da će se naš klijent sutra pojaviti na suđenju. Uz nas, svih 12 suoptuženih i njihovi branitelji morat će se očitovati o čitanju zapisnika. Za nastavak suđenja, naime, potreban je konsenzus. Imamo prigovor na vještački nalaz i nećemo se s njime suglasiti."
Mlinarić odriče ikakvo povezivanje ovoga procesa sa zastarom te ističe: "Svi su okrivljeni, kad su bili zdravi, redovito dolazili na raspravu. Ne može čovjek odgovarati jer je bolestan ili je stariji čovjek. Primjerice, okviljenik Strukan ne može sjediti i svakih deset minuta izlazi iz sudnice jer ima problema s prostatom."
Računanje apsolutnog roka zastare predviđeno za ovo kazneno djelo govori da vremena ima na pretek. Tako je na prvi pogled jer se presuda, oslobađujuća ili osuđujuća, treba donijeti do 2015. godine. No, u praksi se vrijeme na sudovima može istopiti na razne načine, što se i događalo.
Dokaz pruža i istraga o radu kaznenih sudaca po stotinjak općinskih sudova u Hrvatskoj. Suci se masovno ograđuju od odgovornosti zbog stupanja na snagu novoga Kaznenog zakona na početku 1998. godine. Tada su kazne za mnoga kaznena djela smanjene, za neke i prepolovljene, mjerodavnost za neka prenesena je sa županijskih na općinske sudove itd., pa su automatski smanjeni rokovi zastare. U tome svjetlu moguće je da se inače problemtično kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju izmijeni za godinu-dvije. Mnogi stručnjaci prigovaraju da je riječ o vrlo rastezljivu djelu pod koje optužba svrstava sve i svašta kada ne zna kako bi drukčije tužila.
Ima i apsurdnijih dokaza. Na sljedećeme zasjedanju Sabora zastupnici će prihvatiti prijedlog novog zakona o prekršajima. Prošao je sva čitanja i slijedi donošenje. Predviđena je relativna zastara - šest mjeseci, a apsolutna - godinu dana. To znači da će svi predmeti pred prekršajnim sudovima automatski u zastaru. Tko je za to kriv? Riječ je o setu prekršajnih predmeta koji se odnose na predmete roba i usluga, bankarsko poslovanje, pranje novca, devizne prekršaje (kazne do dva milijuna kuna), tržišni prekršaji, radni, itd.
Piše SUZANA VAROŠANEC