1. Hoće li biti dovoljni rezovi koje smo predložili Europskoj komisiji ili ćemo dobiti nove upute?
Strukturni deficit ostat će prilično visok, a može se smanjiti provede li se fiskalna konsolidacija, primarno na rashodovnoj strani. Kad se pogleda struktura rashoda, vidi se da se ne može izbjeći rezanje mase plaća i materijalnih troškova kako bi se postigle brze uštede.
2. Mislite li da će procedura prekomjernog deficita negativno utjecati na naše gospodarstvo?
Pokazalo se da će možda najveća korist od ulaska Hrvatske u Europsku uniju biti to što više nema prostora za izbjegavanje strukturnih reformi koje su nužne da bi se sredio fiskus. Reforme koje su najavljene korak su u pravom smislu, ali neće donijeti brze rezultate koji su nužni u ovom trenutku. Javni dug teško će se vratiti na razinu od 60 posto, što je preduvjet za ulazak u eurozonu, i to zbog strukture potrošnje i negativnih demografskih okolnosti koje usporavaju rast u budućnosti.
3. Hoćemo li ipak uspješno refinancirati dug i hoće li biti moguće nabaviti 43 milijarde kuna?
Hrvatska neće imati problema s refinanciranjem, ali je činjenica da se u 2013. zadužujemo najskuplje među svim zemljama u Europi. To znači da će biti moguće zadužiti se kod kuće i na međunarodnim tržištima jedino budemo li spremni platiti visoku cijenu duga. Drugim riječima, ako smo se potkraj 2013. godine zadužili s kamatom od 6,5 posto, kamata bi u budućnosti mogla biti i veća jer će ulagači, naročito nakon pada rejtinga zemlje, tražiti veću zaradu. To ponovno znači veće troškove za kamate, a to znači i rast javnog duga i potrebu za još većim rezovima potrošnje kako bi se javni dug uravnotežio i doveo u stanje održivosti.
znači ponovno stižu kradezeovci?