Transformaciju po europskom Zelenom planu trebao bi olakšati 17,7 milijardi eura vrijedan Fond za pravednu tranziciju (Just Transition Fund) čije je osnivanje prošlog tjedna dobio zeleno svjetlo Europskog parlamenta.
Dio tog novca na raspolaganju je Istarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, jedinima u Hrvatskoj koje imaju pravo posegnuti prema tom fondu. Dvije županije ne mogu biti različitije: jedna od najsiromašnijih, nedavno razrušena i potresima, druga među najbogatijima, no zajedničko im je da emitiraju najviše stakleničkih plinova.
U Sisku zbog kemijske i rafinerijske industrije, a u Istri zbog proizvodnje električne energije (iz ugljena u Plominu koji stvara 6 posto ukupne energije u zemlji) te industrije cementa. Dok Istra ima propulzivni turizam, takvu sigurnosnu mrežu nema Sisačko-moslavačka županija koja je 2015. imala 158.000 stanovnika. Mnogi su otad odselili, a oko četvrtine stanovnika je nezaposleno. Nakon potresa budućnost tog kraja ovisi o revitalizaciji, a dio rješenja mogao bi se pronaći u široko postavljenim kriterijima Fonda za pravednu tranziciju.
Sredstva nisu za gubitaše
Izazov dekarbonizacije, smanjenja emisije stakleničkih plinova, posebice je u tome što te industrije zapošljavaju velik broj ljudi.
Prema podacima Europske komisije, rošade koje sisačku rafineriju iz prerade sirove nafte usmjeravaju u održivije alternative pogodit će oko 7 posto stanovništva te županije. U investicijskom pregledu Fonda 2021.-2027. koji se odnosi na Hrvatsku ističe se da bi novac trebalo usmjeriti u te regije.
Subvencionirat će se zelenu tranziciju regija koje trenutno ovise o ugljenu i fosilnim gorivima te ublažiti negativne ekonomske efekte zelene tranzicije. Sredstva su namijenjena za prekvalifikaciju radnika, pomoć pri traženju novog zaposlenja, transformaciju postojećih postrojenja u industriji fosilnih goriva, održivu mobilnost, ali i gradnju, primjerice, staračkih domova.
Lepeza je široka pa se novcem mogu podupirati mikro tvrtke, poduzetnički inkubatori, sveučilišta i javne istraživačke institucije, ulaganja u nove energetske tehnologije i energetsku učinkovitost. Novac se jedino ne smije koristiti za subvencioniranje gubitaša.
Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ) poručio je da će za tim sredstvima moći posegnuti “tvrtke kao što je kutinska Petrokemija kako bi postigle zadanu ekološku razinu i povećale konkurentnost, ali i da će lokalna vlast imati na raspolaganju sredstva da se izravno pomogne građanima koji žive u energetskom siromaštvu”.
Prijedlog je podržao i Tonino Picula (SDP) te pozvao članice da odrede dovoljno sredstava za pravednu tranziciju otoka.
Fond za pravednu tranziciju koji će članicama dodjeljivati bespovratna sredstva dio je šireg okvira Mehanizma za pravednu tranziciju unutar kojeg će se u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2021.-2027. godine mobilizirati najmanje 100 milijardi eura u najpogođenijim regijama.
Sufinanciranje novcem Europske unije limitirano je na najviše 85 posto za slabije razvijene regije, 70 posto za tranzicijske regije i 50 posto za one razvijenije.
Fokus na zdravlju građana
Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen stavila je Zelenim planom fokus na klimu nadajući da se će se njime poboljšati dobrobit i zdravlje građana i budućih generacija. Troškovi tranzicije bit će veliki, no računica pokazuje da je alternativa skuplja. Danas već 400 tisuća ljudi prerano umire od raka zbog lošeg zraka, a 90 tisuća smrti uzrokuju godišnje toplinski valovi. Poraste li temperatura za 5 stupnjeva Celzijusa, pred vratima Europe naći će se novih 600.000 izbjeglica.
U slučaju rasta prosječne globalne temperature za 3 stupnja negativni učinci na gospodarstvo dosegnuli bi 190 milijardi eura, a hrana bi do 2050. mogla biti skuplja za petinu nego što je danas. Do 50 milijuna ljudi svake godine moralo bi napustiti domove zbog opasnosti od riječnih poplava, dok bi troškovi povezani viškom smrtnosti povezanih s vrućinom mogli premašiti 40 milijardi eura godišnje, izračunala je Europska komisija.
Plan ulaganja za Zeleni plan predviđa mobiliziranje najmanje jednog bilijuna eura u deset godina kroz sredstava iz Europske unije i nacionalnih proračuna, javnih i privatnih ulaganja, mjera za olakšavanje i poticanje zelenih ulaganja (privatnih i javnih), privlačnih uvjeta investiranja te tehničke pomoći za izbor održivih projekata. Pritom je 25 posto svih sredstava Europske unije namijenjeno za djelovanje na području klime, 30 posto programa InvestEU te poticanje zelenih ulaganja uz potporu Europske investicijske banke.
Ministar Božinović: "Vjerojatno će se dopustiti okupljanja do 100 ljudi i otvoriti zatvoreni dijelovi restorana."
hahaha, neš ti fonda, gaditi staračke domove... pa čemu onda plaćamo studiranje tolko državnim novcem, ajmo sve baciti na skrb o starcima, oni su nam budućnost. prljave industrije? jeste li vi ikad vidjeli kako se dobiva željezo*? cement? kako se dobivaju osnovne sirovine za ove lijepe proizvode kojima se dičimo? za ekologiju treba pun skupih metala, a njihovo pridobivanje je za okoliš katastrofa. električni auti.. super, znate da u njega ide 4-5 puta više bakra? bakar se znate dobiva rudarenjem, taljenjem, sa dosta kemije... baterije? užasan otisak u okolišu. solarne ćelije? vjetrenjače? svašta. jako bih volio vidjeti radnika sa 30 godina staža u recimo željezari, kako će se prekvalificirati za neko moderno zanimanje, sve osim čistača, pomoćnog radnika u građevini, mu je daleko. nedostižno.