Željko Čović: Pliva Amerikancima, ali zadržava samostalnost

VL: Što je presudilo za preporuku da je Barrova ponuda najbolja?
ČOVIĆ: Nadzorni odbor i uprava bili su jednoglasni da treba uzeti u obzir dva ključna kriterija. Prvi je kako postići najveću cijenu i time ostvariti važnu zadaću - kako maksimizirati dioničarsku vrijednost. Drugi je što je dobro za kompaniju. U ovom slučaju se dogodilo da je ponuda Barra bila u obadva elementa superirornija. Isto tako je bitno reći – način na koji je Barr prezentirao svoju viziju kako bi kompanija trebala izgledati – što je uloga Plive,  također je bio vrlo važan element – procjenjuje se da će Pliva zajedno s Barrom imati bolju perspektivu, razvoj i veću sigurnost na globalnom tržištu.

VL: Već smo znali da barr nudi više i da Upravi Plive više odgovara. Ono što nam je bilo nepoznato kakvu ulogu je Barr namijenio Plivi – kakva je zapravo njihova vizija?
ČOVIĆ: Važno je i da su Barr i Pliva izuzetno komplementarni. Barr nema operacije u Europi a s druge, vidjevši da globalno generičko tržište pruža mnogo mogućnosti, već neko vrijeme su željeli postati globalna kompanija. Svijet ide u tom pravcu pa je i za Barr to bila jedna od strateških stvari. Drugo,  Barr i Pliva će na američkom tržištu značajno ojačati pozicije. Pliva  je značajne svoje proizvođačke i istraživačke kapacitete namijenila američkom tržištu, u Americi je jedna od 12 vodećih kompanija, pa ćemo dati značajan doprinos američkom tržištu. Što se tiče asortimana, nema velikog preklapanja, svega nekoliko proizvoda.  Činjenica da Pliva ima vrlo jaku poziciju u srednjoj istočnoj i zapadnoj europi je svakako bila atraktivna, jer je Barr već neko vrijem želio lansirati svoje proizvode na ta tržišta ali nije imao priliku, ili nije našao optimalan način.

VL: No, kakva će biti pozicija Plive unutar Barrove grupe?
ČOVIĆ: Sad ću vam reći ključnu poruku: Pliva će unutar Barrove grupe  biti vrlo ravnopravan partner, Pliva zadržava svoje ime, postaje headquarter za sve europske operacije – za istočnu i za zapadnu Europu. To je puno više od onoga što nam je nudio Actavis – on je Plivi namijenio ulogu regionalnog igrača. Pliva će imati odgovornost za ogromno tržište, nemojmo zaboraviti da se radi o 600 milijuna ljudi, dva puta više nego što je populacija SAD-a.
Komplementarnost se vidi  u tome što Barr do sada nije imao vlastitu proizvodnju aktivnih farmaceutskih sirovina za proizvodnju lijekova – Pliva u taj brak unosi sposobnosti, znanja i proizvodne kapacitete za proizvodnju tih sirovina koje postaju itekako važni u budućoj generičkoj industriji, sve više i više ključni faktor uspjeha.Generička industrija je izuzetno kompetitivna, pritisak na cijene je ogroman. Naša tri pogona u Istočnoj Europi, Krakow, Zagreb i Brno, su izuzetno troškovno konkurentni u odnosu na  slične pogone u SAD-u. Za vjerovati je, a to je Barr i potvrdio, da će značajnon  podići kapacitetet iskorištenja na te tri lokacije kako bi učinio vlastite proizvode što konkurentnijim. Barr je kompanija sa snažnom korporativnom kulturom koja nam je vrlo bliska. Tijekom dvije godine već smo radili na istraživanju i tu se već stvorila dobra obostrana kemija.

VL: Je li nadzorni odobor trebalo uvjeravati da je to najbolja ponuda?
ČOVIĆ: Ne, odluka je bila apsolutno jednoglasna. Vrlo je važno da je Barr istraživački orijentirana kompanija, mnogo ulažu u razvoj i bili su jednostavno oduševljeni onim što Pliva pruža u svojim istraživačkim mogućnostima – namjeravaju  značajno povećati ulaganja u istraživanje i razvoj. Barr vjeruje u ono u što vjeruje i Pliva – da će budućnost farmaceutike biti biotehnologija – nevjerojatno složena i skupa tehmologija. Danas nema mnogo kompanija koje su je počele razvijati, a Barr i Pliva kao što znate već imaju zajednički projekt. Dakle vidite, gotovo knjiški primjer kako dvije kompanije mogu biti komplementarne. Rezultat toga će biti treća najveća globalna generička kompanija u kojoj će Pliva biti itekako ravnopravan partner odogovran za ogromno tržište od 600 milijuna ljudi.  

VL: Dakle, veliki dio sredstava zaistraživanje će biti uložen upravo u Hrvatsku?
ČOVIĆ: Upravo u hrvatskoj, i Hrvatska će, vjerujte mi, u budućnosti imati itekako važnu ulogu u strategiji nove grupe.

VL:Barr je očito bio u igri od samog početka, kad je Actavis objavio svoje namjere. Je li bio u igri i prije toga?
ČOVIĆ: Ne, s Barrom smo samo poslovno surađivali i nikada nismo o toj temi razgovarali. Međutim onog dana kad smo primili neobvezujuću ponudu Actavisa, rekao sam tada da dubokom vjerujem da da ponuda neće biti jedina ni najbolja. Već tada smo razmišljali o imenu Barra, što je kasnije dovelo do toga da smo stupili u kontakt.

VL: Ono što je ovdje zanimljivo je da u stvari još ništa nije gotovo. Imate li ikakvih naznaka da bi moglo doći do nadmetanja?
ČOVIĆ: Ne, iako su to procesi u kojima se nikada ne zna. Ne  mogu u ovom trenutku reći jer bi to ulazilo u zonu špekulacija.
Vodili proces prema najboljim međunarodnim uzancama, sve kompanije dobile su jednak tretman, uložili smo nevjerojatnu količinu vremena i truda. Sve kompanije u nekoliko stupnjeva su poboljšavale svoje ponude, znajući da postoji jedan dan kada treba dati onu zadnju i najbolju ponudu. Ako se poštuju neke međunarodne uzance, onda mislim da je to to.  

VL: Što slijedi, nikada do sada nismo imali ovakvu transakciju?
ČOVIĆ: Da ovo je jedinstveni slučaj. Važno je reći da je ovo do sada najveće američko ulaganje u ovom dijelu Europe. Jedna velika američka kompanija se odlučila kroz Plivina vrata ući u Europu. To je priznanje ne samo za Plivu nego i za Hrvatsku da će jedna američka kompanije imati svoje sjedište za europske operacije upravo u Zagrebu. Proces će trajati neko vrijeme.

VL: Po svemu sudeći jedini gubitnici su Actavis i Zagrebačka burza?
ČOVIĆ: Pa znate, ja mislim da bi bilo dobro i razgovarat ću o tome s Barrom, da i oni izlstaju svoje dionice na zagrebačkoj burzi. Mislim da bi to bilo dobro i da će hrvatski brokeri biti zadovoljni.Činjenica je da je preko 60 posto prometa činila Pliva i naravno da je to tužni trenutak za Zagrebačku burzu.

VL: Je li realno očekivati da će svi prodati dionice. Možda će netko zadržati u očekivanju da će vrijednost i dalje rasti?
ČOVIĆ: Kada smo dobili prvu ponudu Actavisa, to je bilo nekih 1,64 miljarde dolara. Kad smo se odlučili odbiti tu ponudu, odlučili smo se na puno neizvjesniji, rizičniji i dugotrajniji put, ali sa vjerom da Pliva vrijedi više. Ja se sada osjećam moralno snažnim da smo uložili vlastito vrijeme i kredibilitet, ali vrijednost današnje imovine dioničara je 2,2 milijarde dolara. To znači da smo stvorili novu vrijednost od gotovo 500 milijuna dolara za dioničare. Vi znate da Hrvatska vlada odnosno mirovinski fond drži oko 18 posto dionica. Na dan Actavisove ponude njihova je vrijednost bila 1,77 milijardi kuna. Danas  vrijedi 2,2 milijarde kuna.

VL:Pod uvjetom da odluče prodati.
ČOVIĆ: Čak i da ne odluče, to toliko vrijedi. To znači da su zaradili nekih 400 milijuna kuna. Eto ja vjerujem da će mirovinski fond poslati jedno pismo i reći: Hvala dečki. Mi ćemo preporučiti svim dioničarima da prodaju dionice Barru jer mislimo da smo stvorili maksimalnu vrijednost za dioničare, koja odražava stvarnu, punu i fer vrijednost kompanije. Bilo koji manjinski udjeli ne bi bili benefit za manjinske dioničare.

VL:Ima li hrvatska država ikakve korisiti od zadržavanja udjela?
ČOVIĆ: Dok smo još bili javna kompanija imalo je smisla. U primijenjenoj situaciji kad Pliva postaje dio jedne velike grupe, gubi se smisao imati udio u jednoj takvoj kompaniji. Actavisova ponuda od 570 kuna bila je neprijateljska i bilo je za očekivati neutralan stav vlade. Actavis već ima svoje pogone u Rumunjskoj Turskoj, Srbiji, i pitanje je koliko bi htio ulagati u Hrvatskoj koja od tih zemalja nije jeftinija. No, sad se smisao gubi i moja preporuka vladi je da proda dionice. Ekonomski interesi sad će novom vlasniku diktirati nova ulaganja i povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj, što je ipak ono što vladu najviše u ovom trenutku zanima, a vjerujemo da će PLIVA u budućnosti putem poreza značajnije doprinositi državnom proračunu

VL: Hoćete li i vi prodati svoje dionice?
ČOVIĆ: Da, svakako!