Mentalne razlike između muškaraca i žena i sve što je s njima povezano još uvijek nisu dovoljno jasne i u cijelosti znanstveno dokazane te često podliježu predrasudama. Muškarci ponekad subjektivno sude o navikama žena, a ni žene ne ostaju ravnodušne pa kritiziranju suprotan spol u svom stilu.
Nas je zanimalo kako žene i muškarci razmišljaju kada je u pitanju novac. Istina je da posljedice krize na svojim novčanicima osjećamo svi, bez obzira koje smo dobi, spola, profesije. No, pitamo se tko je u takvim trenucima skloniji štednji, a tko novim zaduženjima? Imaju li žene i muškarci iste financijske planove i potrebe te kako razmišljaju naša djeca, jesu li izvukli pouku iz ponašanja svojih roditelja?
Odgovore na ova pitanja pronašli smo u rezultatima najnovijeg istraživanja Hrvatske poštanske banke koja je ispitala financijske stavove gotovo 1300 građana, svih dobnih skupina iz svih hrvatskih regija. Riječ je o anketi provedenoj tijekom srpnja i kolovoza 2013. u kojoj su, osim klijenata Hrvatske poštanske banke, sudjelovali i klijenti drugih banaka koji su obavljali određene financijske poslove u poslovnicama HPB-a.
Iako rezultati istraživanja pokazuju kako smo svi oprezniji s novim zaduženjima, pomnije planiramo nove troškove i sve se više okrećemo štednji, otkrivaju nam da ipak, kada je riječ o financijama, žene i muškarci različito razmišljaju. Pa pogledajmo što o kreditima, štednji i minusima misle žene, a što muškarci…
Muškarci žele nenamjenske kredite
Da trend razduživanja građana ne popušta potvrđuje podatak da se više od 80 posto ispitanika HPB-ove ankete nema namjeru zaduživati u skorijoj budućnosti. Iako ne odskaču mnogo, zanimljivo je da muškarci ipak malo teže odolijevaju novim zaduživanjima. Naime, od onih koji planiraju kredit 53 posto zauzimaju muškarci, u odnosu na 47 posto žena.
I dok su muškarcima potrebniji nenamjenski krediti, žene razmišljaju malo dugoročnije te najčešće planiraju stambene i zelene kredite. Vrsta kredita koju podjednako preferiraju je kredit za zatvaranje obveza što nimalo ne začuđuje s obzirom na financijske prilike i zaduženja građana Hrvatske.
Minuse držimo pod kontrolom
Da nas je kriza naučila bolje upravljati financijama, pokazuju podaci o našim potrebama za minusima po tekućem računu. Iako redovito koristimo svoja dopuštena prekoračenja, priznajemo da možemo živjeti i bez njih.
Većina građana, čak 53 posto njih, dobro upravlja svojim financijama, kontrolira potrošnju u okviru dopuštenih prekoračenja ili bez njih. Zavidnih 16 posto od ukupnog broja ispitanika kaže da može smanjiti svoje minuse, a 5 posto može ih čak zatvoriti. Svaki četvrti ispitanik odgovorio je da treba veći minus od onoga koji ima na raspolaganju.
Po dobnoj strukturi, povećanje minusa trebaju najčešće ispitanici u dobi između 30 i 50 godina (53 posto), te stariji od 50 godina (36 posto).
Iako je u skupini onih koji dobro upravljaju financijama u okviru dopuštenih prekoračenja nešto više žena, upravo je to područje najveće podudarnosti osobnih financija žena i muškaraca. Naime, 56 posto žena kaže da im nisu potrebne promjene dopuštenog prekoračenja ili da minuse neće ni koristiti, kao i 51 posto ispitanih muškaraca.
Otvorena štednja sve popularnija
Štednja u banci definitivno je vodeći oblik ulaganja za koji bi se odlučilo čak 90 posto građana, dok je za sada još uvijek malo onih koji su se spremni upustiti u neki od alternativnih oblika štednje. Pri tome je nešto popularnija kratkoročna štednja (do godinu dana) za koju bi se odlučilo 29 posto ispitanika, dok 26 posto njih želi dugoročno štedjeti.
Građanima je posebno zanimljiva otvorena štednja za koju bi se odlučilo visokih 30 posto ispitanika. Očigledno da građanima u ovo vrijeme vječite neizvjesnosti sve više odgovara fleksibilnost štednje, a ovaj model s obzirom na male početne iznose i mogućnost uplata po želji štediše, upravo to i nudi.
Žene sklonije štednji od muškaraca
Iako su često etiketirane kao velike rastrošnice novca na skupe torbice, cipele i šminku, čini se da su pripadnice nježnijeg spola ipak sklonije štednji od muškaraca. Rezultati ankete potvrđuju - žene su te koje rado štede, vode evidenciju o potrošnji i u manjoj mjeri upadaju u dugove. Možemo pretpostaviti da je razlog tome što su žene sklonije analizirati sve informacije iz svoje okoline, pa su vjerojatno tako i sklonije kontrolirati stanje kućnog budžeta i racionalnije njime upravljati.
Pri odabiru vrste štednje, žene su posebno zainteresirane za otvorenu i stambenu štednju pri čemu je važnost stambene štednje spomenulo trostruko više žena nego muškaraca.
Mladi ne žele minuse i kredite
Da mladi usvajaju potrošačke navike svojih roditelja pokazuje njihov sve veći oprez prema dugovima. Iako se 41 posto anketiranih ispitanika do 30 godina starosti izjasnilo kako treba bankovni kredit, čak 46 posto njih u skoroj budućnosti neće se zaduživati. I dok je u ovoj dobnoj skupini 11 posto onih kojima bi dobrodošao veći iznos dopuštenog prekoračenja, polovici uopće nije potreban minus na tekućem računu.
S druge strane, mladi ispitanici iznimno su orijentiranu na štednju. Čak trećina odgovara kako već štedi u bankama (31 posto), dok polovica planira ugovoriti neki oblik štednje. Ovi podaci izvrstan su pokazatelj s obzirom da su očekivanja i planovi mladih ljudi posebno bitan signal budućih ekonomskih aktivnosti.