Hrvatski nebankarski financijski sektor prošao je stres-test! Smatra to regulator nakon što ih je izložio 18-mjesečnoj simulaciji koja je imala dva scenarija: temeljni i stresni.
– Uzevši u obzir sve financijske rizike u odnosu na razdoblje prije pandemije, rizici su se povećali, a društva su se iscrpila. Ali situacija je dobra, dobro su kapitalizirani, jednim dijelom i zbog naših akcija; zabrane isplate dividendi, dok je leasinzima odluka da daju moratorije dala razdoblje predaha – istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, a rezultate testiranja prezentirali su u publikaciji Financijska stabilnost, kakvu izdaje i HNB, samo za bankarski sektor.
Rizici 15 posto veći
Prema temeljnom scenariju koji obuhvaća postupno ukidanje epidemioloških mjera i 5-postotni rast BDP-a u 2021., mirovinskim fondovima procijenjen je porast neto imovine za 3,5 posto u ovoj i 6,3 posto u idućoj godini, osiguranjima bi imovina rasla nešto manje od jedan posto u ovoj te oko dva posto u 2022. Oko jedan posto rasla bi i imovina investicijskih fondova obje godine uz blago pozitivne prinose. Prema stresnom scenariju imovina investicijskih fondova i osiguranja pala bi oko tri posto, dok bi imovina mirovinskih fondova stagnirala jer bi loše rezultate obveznica iz portfelja poništio priljev uplata doprinosa, a u 2022. godini bi čak i porasla za 4,8 posto.
– Izloženost sistemskim rizicima u Hrvatskoj je umjerena, no porasla je u odnosu na pretkrizno razdoblje, od 2019. do danas, za nekih 15 posto – pojasnila je Ivana Herceg, direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača Hanfe.
Šef Hanfe istaknuo je da su mirovinski fondovi dosegnuli 130 milijardi kuna imovine; u ovoj su godini rasli za deset milijardi kuna, od čega se tri milijarde odnosi na uplate, dok su sedam milijardi prinosi. Sektor osiguranja imao je, ističe, rast od izuzetno visokih 12 posto, a oporavili su se i investicijski fondovi koji su lani pali na 16 milijardi kuna, dijelom i jer se dio štediša koji su njima zamijenili depozite preplašio i napustio ih. Ove je godine uslijedio oporavak i rast na 22 milijarde kuna. Oporavak bilježi i leasing.
U Hanfi apostrofiraju razmjerno visoku koncentriranost ulaganja koja ima stabilizacijski efekt, jer su obveznice manje rizična klasa, ali u okolnostima rasta inflacije ističu da će prinos na njih padati te ga mirovinski fondovi trebaju osigurati iz drugih klasa imovine.
Na pitanje koliki su, u tom kontekstu, zapravo dosadašnji efektivni prinosi mirovinaca, kad su im najdugoročnija ulaganja osiguravala prosječan prinos od oko 5,5 posto, a državna je obveznica tome „kumovala“ sa svojom kamatom od 6,87 posto, Žigman odvraća da takvu razdiobu po prinosima Hanfa ne radi. Sudeći prema tom odgovoru, regulator zapravo ne zna koliko se uspješno upravlja mirovinskim fondovima pa i koliko je uspješna mirovinska reforma kao takva.
– Nije prinos jedina odrednica uspješnosti mirovinske reforme, treba znati koji su joj bili ciljevi – komentira Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe te na pitanje koji joj je onda cilj, odvraća:
– Mirovinski sustav nije bio održiv, bio je sve je veći udio onih u mirovini u odnosu na one koji rade. Cilj je bio da time ne opterećujemo svoju djecu, nego da mi sami to zaradimo.
– Prerano je za ocjenu uspješnosti mirovinske reforme. Imamo sada ljude koji uplaćuju 20 godina, a puna ocjena uspješnosti moći će se dati kad mi budemo išli u mirovinu, nakon punog radnog vijeka. Mirovinska je reforma tu da traje, i još traje – zaključio je Žigman.
Aranžer nije odgovoran
Na pitanje o Hanfinu poticanju najavljene nove strategije ulaganja mirovinskih društava u rizičniju imovinu, kroz CRO Value Fond, Žigman odgovara da investicija nema bez rizika te da je svaka investicija rizična.
– Koncentracija je visoki rizik. Ono što mi moramo osigurati jest da društva ovladaju rizicima, eksperte da upravljaju i da u pravom trenutku odgovore na njih, i ne investiraju tada ili izađu iz investicije – kaže šef Hanfe.
Na činjenicu da im je jedan od eksperata kojem je Hanfa za to dala licencu na čelu Maverick Wealth Managementa, društva koje upravlja CRO Value Fondom, bio aranžer izdanja obveznica Nexea na kojima su mirovinci već izgubili golemu imovinu, Žigman odvraća da nema nikakvih sudskih presuda niti pravnih konzekvenci i da je ta pravna situacija uzeta u obzir pa ne postoje elementi koji bi doveli do toga da se licenca ne izda.
– Aranžer nije odgovoran ako neko ulaganje ne uspije, on ne upravlja – poentirao je i Ridzak.
Kažu da ima i jedan dodatni razlog zbog kojeg Hanfa nije više tako “laka” na oduzimanju ili uskraćivanju licenci za upravljanje: nakon što je, upravo na povijesnoj situaciji vezanoj uz obveznice Nexea, u sklopu ulaganja u fondove gospodarske suradnje, oduzela popriličan broj licenci i društvima i odgovornim osobama, zbog oduzimanja licenci nekim od tih društava već je platila odštete nakon sudskih sporova jer je sud zaključio da prekršaj upravljača društva nije imao dovoljnu težinu za gašenje poslovanja.
A koliko su zapravo mirovinci izgubili na FGS-ovima znat će se, kaže Žigman, 2023. kad završi investicijski ciklus njihova ulaganja.
Jučer na Dnevniku je rekao da su fondovi vrlo uspješni, a danas ne zna ništa? Jedino što zna je da treba naš novac ponovo dati u Nexe