Znanošću iznenađenja do poslovnog preporoda

U ovoj recesiji sazrelo je vrijeme za "znanost iznenađenja" (surprise science) koja će generirati "industriju iznenađenja" (surprise industry), i to kao originalan hrvatski brend.

Za ogledni živući primjer može poslužiti splitski MedILS (Mediteranski institut za istraživanje života), koji nije ni koncipiran kao rigidno ustrojena znanstvena institucija, već kao propulzivni i protočni institut znanosti iznenađenja. Istinska je misija MedILS-a producirati znanstvena iznenađenja od kojih će neka zasigurno postati novi hrvatski brendovi, odnosno hit produkti i tehnologije. Time bi MedILS preuzeo ulogu jednog od generatora nove produktivnosti i dodane vrijednosti, donoseći Hrvatskoj nova zaposlenja i blagostanje.

Na pola smo puta, a možda i bliže, da uskoro zaokružimo primarna istraživanja u sklopu integralnog projekta Abraxas (naziv dobio po mitskom napitku dugovječnosti i mudrosti koji spominje i Krleža) i dođemo do otkrića koja mogu gospodarski, sociološki i kulturološki iz korijena promijeniti lice Hrvatske, i to na području razvoja tzv. čistih tehnologija.

Projekt Abraxas čine dva sastavna projekta – "Biologija robusnosti" i "Biologija ljudske sudbine" – čiji bi rezultati mogli fundamentalno promijeniti javno zdravlje, pa i ljudsku civilizaciju. Cilj nam je otkriti kako spriječiti molekularna oštećenja odgovorna za starenje i smrt naših stanica na način da tako zaštićeni stanični sustavi popravaka i "servisiranja" rade maksimalnom efikasnošću. Time se otvara mogućnost da se cjelovito funkcioniranje stanica održi na visokoj razini, i to možda na neograničeno vrijeme. Primjerice, možemo li s navršenih 100 ili 200 godina života zdravstveno (mentalno i fizički) ostati na razini današnjih 40-godišnjaka ili 50-godišnjaka?!

Zaštitni koktel

Znanstvenici su do sada smatrali da su oštećenja staničnih molekularnih struktura vezanih uz starenje – kobna i neizbježna. Svoja su istraživanja zato usmjerili na sustave popravaka tih oštećenja, dok je medicina, globalno uzevši, usmjerena na kompenzacije fizioloških deficita nastalih starenjem.

Recentni pak radovi na robusnim organizmima pokazuju da je zaštita od oštećenja ipak u prirodi izabrana najefikasnija strategija za održavanje života. Primjerice, zaštitni koktel malih molekula prisutan u stanicama robusnih vrsta sprečava oksidativna oštećenja staničnih proteina bilo koje vrste. A, što je ključno, u recentnim radovima na ovom projektu pokazali smo da su oštećenja proteina izravan uzrok funkcionalnih defekata i smrti stanica.

Projekt "Biologija robusnosti'' stoga se fokusira na identifikaciju zaštitnih molekula iz robusnih bakterija i životinja te na test zaštitne aktivnosti na ljudima. Određivanje stvarne biološke dobi svake osobe temeljilo bi se na razvijanju nove osjetljive i precizne kvantifikacije oksidacije proteina na razini pojedinačnih stanica. Očekuje se da bi prevencija ovih oštećenja u ljudskim stanicama uz pomoć antioksidativnih molekula iz robusnih vrsta usporila, zaustavila ili čak obrnula proces starenja ljudi.

Očekivanje "pomlađivanja" logično je zbog konstantne sinteze novih i razgradnje starih, slikovito rečeno odrađenih proteina, u svim stanicama, uz činjenicu da oba procesa obavljaju opet specifični proteini koji će, zaštićeni od korozije, bolje obavljati svoje funkcije.

Projekt "Biologija ljudske sudbine'' zahtijeva pak preciznu kvantifikaciju oksidacije svakog pojedinačnog proteina pri uspoređivanju velikog broja individua. Ključna je ideja da su urođene slabosti, koje su bez iznimke upisane u genomu svake osobe, "maskirane'' u mladosti. Pretpostavlja se da su maskirane zato što je globalna razina oksidacije proteina niska pa je funkcionalni defekt djelomičan, osim u slučajevima kada mutacija uništi funkciju od samog početka te se rodi bolesno dijete. No, u odmakloj dobi razina oksidacije progresivno raste, a svaka varijanta svakog proteina ima različitu osjetljivost na oksidaciju, koja će postupno uništiti funkciju proteina, i to – različitom brzinom u različitih osoba.

I zato smo svi različiti u svojim sudbinama prema bolestima i smrti. Za sada ne znamo zašto ne možemo u pravo vrijeme djelovati ni preventivno ni terapijski. Naš je koncept prvi opisani racionalni pristup individualiziranoj preventivnoj medicini koji traži odgovor na pitanje što konkretno učiniti kad je u pitanju fatalnost naših gena. Jer, prekasno je mijenjati verzije gena u svim milijardama stanica, čak i kod novorođenčadi.

Rješenje se nazire u dva pristupa – prvo, ciljanom prevencijom putem promjene načina života, i drugo, inovativnim proizvodom – rezultatom projekta "Biologija robusnosti'' – supstancijama zaštite svih proteina, pa time i onih najosjetljivijih, od oksidativnih oštećenja. Ukratko, riječ je o potrazi za zdravom dugovječnosti.

U ovom projektu važne su nam i spoznaje uzroka bioloških iznenađenja: zašto, primjerice, neki sportaši zdravih životnih navika postanu i padnu žrtvom bolesti ili naglo umiru u relativnoj ranoj dobi, dok je, primjerice, Winston Churchill uz vrlo nezdrav način života proživio dug i lucidan život? Zašto je Francuskinja Jeanne Calmant živjela 122 godine i nije dobila rak pluća nakon sto godina aktivnog pušenja, dok je, na žalost, za golem broj ljudi dvadesetak godina pušenja dovoljno za rak pluća? Dakle, sreća ili peh u ljudskoj sudbini zapisani su u genomu svakog novorođenog djeteta, ali kako ih očitati? MedILS nudi prvi racionalni koncept i projekt izravnog mjerenja molekularnih promjena koje su uzrok specifične bolesti – i to prediktivno – znatno prije nego što će se bolest pojaviti. Samo očitavanje redoslijeda A, T, G, C u DNK-u (današnji pristup u najrazvijenijem dijelu svijeta) to ne nudi, jer se ne zna koje su, od tisuća mutacija, odgovorne za probleme koji slijede u više ili manje poodmakloj dobi.

Projekt Abraxas, odnosno njegova dva projekta, originalan je i po konceptualnoj jednostavnosti i po potencijalnom utjecaju na cjelokupno čovječanstvo.

Nakon završnog otkrića i cjelovitog testiranja koktela zaštitnih molekula, Hrvatskoj se otvara povijesna prilika da postane jedan od lidera u industriji iznenađenja temeljenoj na otkrićima MedILS-a, i to na području nanotehnologija i biotehnologija. Nanoznanost se upravo useljava u MedILS u obliku sveučilišnog ICAST centra prof. Vlaste Bonačić-Koutecky.

Renesansa biznisa

Sam projekt Abraxas omogućuje procvat barem triju novih cjelovito redizajniranih industrija. Prve; biogerontometrije (dijagnostike realne biološke starosti svake osobe), druge; individualiziranog zdravstvenog bioprofiliranja (određivanja urođenih genetskih slabosti koje će se očitovati u zrelim godinama) i, treće; biogerontoterapije (uslužne industrije u obliku produkcije preventivno-terapeutskih supstancija na osnovi dijagnostika iz prethodnih dvaju područja). Nepresušne su mogućnosti kad znamo da je zapravo riječ o kompleksu individualizirane preventivne medicine koji cilja na svu živuću ljudsku populaciju!

Split, Dalmacija i cijela Hrvatska imaju rijetku i time povijesnu šansu da, poput američke Silicijske doline, postanu europska Abraxas regija.

Zamislite samo stotine malih i srednjih tvrtki, odnosno čistih i urednih pogona, u kojima rade domaći ljudi koji, komercijalno eksploatirajući ova otkrića i proizvodeći dijagnostičku opremu i preparate Abraxas, ostvaruju, s obzirom na novostvorenu vrijednost, plaće iznad europskog prosjeka. Promislite samo na tren o učinku toga da se gosti i korisnici dijagnostike i terapije Abraxas cijelu godinu koriste hrvatskim turističkim smještajnim kapacitetima po formuli 10 od 12 mjeseci, umjesto sadašnje popunjenosti 2 ili 3 mjeseca u godini!

Zamislite ovakav novi gospodarski mit i svemoćni brend Hrvatske! San? Da, ali trenutačno nitko u svijetu nema veće pravo na taj san od MedILS-ovih znanstvenika. Taj san rezultat je intelektualne hrabrosti i brojnih godina strastvenog rada samo triju hrvatskih istraživačica – doktorica znanosti Ksenije Zahradke, Dee Slade i Anite Krisko. Primjera radi, Anita Krisko, koja u četiri godine intenzivnog rada nije izdala niti jedan rad, u nekoliko proteklih mjeseci izdala je četiri koji su privukli pozornost svjetske znanstvene javnosti. Ovako funkcionira znanost iznenađenja, unatoč moćnom trendu banalnih znanstvenih biznis-planova.

I ako kojim slučajem projekt Abraxas ne uspije, uspjet će neki drugi iz naše tvornice novih projekata, odnosno iznenađenja.

To je ujedno i ključna prilika za domaću studentsku mladež da nakon završetka svog školovanja ima punu slobodu izbora. Iseljavanje "trbuhom za kruhom'' ili "mozgom za slobodom i znanjem" neće biti nužnost.

Ako mjerodavne državne institucije i društvo ne prepoznaju što MedILS nudi i što još više može u bliskoj budućnosti dati procvatu gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Hrvatske, onda će prava eksploatacije otkrića iz MedILS-a neizbježno pripasti onima koji će financirati njegova istraživanja. To će u tom slučaju biti strane države, tj. strane institucije i tvrtke. Prve su ponude već počele pristizati. Ovim smo manifestom obavili svoju patriotsku dužnost prema Hrvatskoj.