Hrvatski štediša u prosjeku mjesečno izdvoji “na stranu” 432 kune, a po iznosu štednje u regiji svrstavamo se u zlatnu sredinu, pokazalo je istraživanje Erste grupe na uzorku od 500 građana u šest zemalja okruženja: u Hrvatskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji. Bez obzira na krizu koja traje već šestu godinu i činjenicu da mnogi građani mogu samo maštati o danu kad će izdvojiti koju kunu, štednja je konstanta, a prosječan izdvojeni iznos tek za jedan euro niži nego 2012.
Srbija posljednja
S obzirom na to da se najizdašniji iznosi štednje bilježe u Austriji, s mjesečnim prosjekom od 181 euro, trostruko većim od hrvatskih 58 eura, dok su na samom dnu Srbi, Rumunji i Mađari, očito je da na štedne navike najviše utječe standard. U Slovačkoj je prosječan iznos štednje 90 eura, u Češkoj 81 euro, Mađari izdvajaju 49 eura, Rumunji 40, Srbi tek 36 eura. I ovo je istraživanje pokazalo da velik udio stanovništva u Hrvatskoj štedi, 65 posto redovito, a najviše u dobi između 30 i 49 godina, gdje je i prosječan mjesečni iznos veći – 534 kune. Između 15. i 29. godine mjesečno se štede 384 kune, stariji od 50 godina 363 kune. Samo tri posto populacije štednju ne smatra važnom, na što je zasigurno utjecala kriza i promjena mentaliteta iz života na dug, potrošnje koja se kasnije otplaćuje, u štednju za potrošnju.
Kao prioritet štednje hrvatski su ispitanici naveli stvaranje adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija (čak 86 posto štednje je u tu svrhu). Slijedi poboljšanje uvjeta stanovanja; renoviranje i kupnja dobara u tu svrhu (35%), dok su na trećem mjestu (29%) mirovinski fondovi ili prikupljanje novca za potrebe ranijeg odlaska u mirovinu te medicinska skrb u starijoj dobi. Otprilike 24 posto prikupljenog novca služi za kupnju nekog određenog dobra, konkretne stvari za koju se štedi, dok je tek 10 posto ušteđevine namijenjeno odlasku na putovanje ili godišnji odmor. U trenutačnim okolnostima to je luksuz ili se na to troši iz nekog viška.
Ne uspoređuju kamate
Hrvatska je među zemljama u kojima je provedeno istraživanje zanimljiva po podatku o najvećem udjelu štednje “bez posebne svrhe”. Njezin je udio 9 posto, gotovo koliko drže putovanja i odmori. Po štednji bez razloga bliski su nam Srbi sa 8 posto udjela, dok je u Austriji i Rumunjskoj ta vrijednost tek 3 posto, u Mađarskoj i Slovačkoj 1 posto, dok Česi uopće štede bez razloga. Kao i u nedavnom istraživanju HPB-a, pokazalo se da su žene sklonije stambenoj štednji i osiguranju, a muškarci klasičnoj štednji. Zanimljivo je da gotovo 70% štediša ne uspoređuje “svoju” kamatu s drugim bankama.