„Da Hrvati nisu imali Herceg-Bosnu, ovakvu kakvu su imali, ne bi sada bili u poziciji da se ravnopravno dogovaraju o Ustavu BiH i da im taj Ustav jamci status konstitutivnog naroda", riječi su Krešimira Zubaka iz prve polovice 1994. godine kada je s funkcije predsjednika Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg-Bosne postao prvi predsjednik Federacije BiH.
Zubak je rođen u Doboju 29. studenog 1947. Diplomirao je pravo u Sarajevu 1970. Slijedećih nekoliko godina radi kao pravnik u jednoj građevinskog tvrtki, da bi zatim ušao u pravosudne krugove.
Prošao je sve funkcije od zamjenika javnog tužitelja do predsjednika Okružnog suda u Doboju. Od 1980. do 1984. postaje doministar u Ministarstvu pravosuđa BiH, da bi slijedećih osam godina do 1992. proveo kao predsjednik Višeg suda u Doboju.
Pred početak rata u BiH Zubaka opet šalju u Ministarstvo pravde. Međutim, nakon napada srpskih snaga na Usoru, vraća se kući.
Bio je teško ranjen tijekom neuspješne operacije oslobađanja Doboja, odnosno, zauzimanja strateški važnog Putnikovog brda. Metak mu je prošao među prsa i pazuha i izbio vani u donjem dijelu kičme. Zbog te je rane 40-postotni invalid. Operiran je u bolnici u Tešnju.
Nakon toga, s obitelji koja je protjerana iz Doboja, ide u prognanički život u Vodicama kod Šibenika. Obitelj, supruga i dva sina, potom su otišli u Zagreb, gdje su Dražen i Gordan kasnije završili pravo, dok je Zubak došao u Hercegovinu.
Priključio se HDZ-u BiH, postao je ministar pravosuđa u vladi HR HB. Nakon Bobanove ostavke na Saboru u Livnu postaje 4.4. 1994. predsjednik Predsjedničkog vijeća HR HB, a već 31. svibnja 1994. godine na Ustavotvornoj Skupštini Federacije BiH u Sarajevu izabran za predsjednika Federacije BiH.
Sudjeluje kao pregovarač u Daytonu, ali tada odbija potpisati Daytonski mirovni sporazum, te ga u ime bosanskohercegovačkih Hrvata potpisuje Jadranko Prlić.
No, Zubak svoj potpis na taj sporazum ipak stavlja u Parizu 14.prosinca 1995. kada je i službeno potpisan. Tada daje ostavku na sve političke funkcije te na izborima održanima 1996. s oko 90 posto glasova Hrvata postaje hrvatski član Predsjedništva BiH.
1998. godine napušta HDZ BiH i osniva Novu hrvatsku inicijativu (NHI). Kraće vrijeme je bio ministar za izbjeglice. U prvoj polovici 2013. nekoliko je puta istupao u javnosti kao član radne skupine za izmjene ustava koja je djelovala uz potporu američkog veleposlanstva u Sarajevu.
Što se tiče budućnosti Hrvata u BiH, Zubak nije previše pesimističan. Povijest govori da nas je nekada u ovim krajevima bilo daleko manje pa smo se uspjeli održati, rekao je Zubak spominjući da je nakon povlačenja Eugena Savojskog, ostalo samo 20 do 30 tisuća katolika u BiH, pa smo se ipak poslije regenerirali. „Mislim da nećemo izgubiti status konstitutivnog naroda jer nisu postoci i brojke mjerilo“, uvjeren je Zubak.