Poduzetnik, vlasnik tvrtke Žito Osijek

Marko Pipunić

Marko Pipunić
Foto: Davor Javorović
Marko Pipunić
01.12.2016.
u 00:00
Danas je vlasnik gotvo ciijelog bivšeg Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpovo, PPK Orahovica, sedam velikih silosa i mlinova, osječka šećerane a 2013. postao je vlasnik i Tvornice ulja Čepin. Najveći je proizvođač svinja u državi, izgradio je novi proizvodni pogon u Vuki na kojoj godišnje proizvede 70 milijuna jaja.
Pogledaj originalni članak

Uspio sam jer sam se bavio poslom kojim se tada nitko nije želio baviti, a riječ je o svinjogojstvu. Danas je vodeći je hrvatski proizvođač svinja, mlijeka, jaja, brašna i šećera. 

Rođen je 1961. u okolici Modriče u Bosanskoj Posavini. U Osijeku je završio Poljoprivredni fakultet, nakon čega se vraća u Posavinu gdje živi i radi. 1990. ponovno dolazi u Osijek i počinje se baviti trgovinom sjemenskih kultura i stočnom hranom.

1992. osniva „Žito“ kao tvrtku koja se bavi trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom potrebnim za ratarsku proizvodnju. Kada je počeo s radom imao je dva zaposlena, kapital od 50 tisuća eura i godišnji prihod od oko pola milijuna eura. 

Godinama je pažljivo širio svoju tvrtku otkupljujući propala poduzeća i silose.

Danas je vlasnik gotvo ciijelog bivšeg Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpovo, PPK Orahovica, sedam velikih silosa i mlinova, osječka šećerane a 2013. postao je vlasnik i Tvornice ulja Čepin.

Najveći je proizvođač svinja u državi, izgradio je novi proizvodni pogon u Vuki na kojoj godišnje proizvede 70 milijuna jaja.

Marko Pipunić
Foto: Davor Javorović
Marko Pipunić

 

Vlasnik je i kompanije PP Ratkovo u Vojvodini. Kaže da je najuspješnija tvrtka kojuje preuzeo bivši IPK Ratarstvo-stočarstvo, koje se danas zove Novi agrar a godišnje proizvode 16 milijuna litara mlijeka najviše klase. U zadnje vrijeme iz bioplinskih postrojenja proizvodi i struju. 

Objasnio je da je pojedine dijelove IPK kupovao tako da je prijašnjim vlasnicima, kada su upadali u financijske teškoće, davao pozajmice za plaće i tekuće poslovanje. Kada to nisu mogli vraćati, ulazio je u njihovu vlasničku strukturu. Priznaje i kako on zapravo nije vlasnik Žita nego da su to banke koje su mu dale kredite a zauzvrat su stavile svoje hipoteke.  

Preuzeo je i tvrtku IPK Croatia u stečaju s velikim silosnim kapaciteta i od nje stvorio uspješnu Tvornicu stočne hrane.

Kupio je i Đakovštinu nakon što je ta tvrtka završila u stečaju. I od nje je napravio uspješnu tvrtku. Zajedno s poduzetnikom Stipom Matićem, vlasnikom kompanije M-san, kupio je PPK Valpovo. Pipunićeva tvrtka u Slavoniji kontrolira ratarsku proizvodnju na 22000 hektara. 

U tvrtkama pod njegovim okriljem, uključivo s onima u Vojvodini, ukupno je zaposleno oko 2500 ljudi.

U Osijeku je otvorio Centar za rehabilitaciju pod nazivom E Rejuvenation. Dnevno će se moći rehabilitirati oko 300 osoba. „Potrudit ću se da kroz centar prođu svi djelatnici u mojoj tvrtki, no on je ponajprije otvoren za ljude koji rade stresan posao, donose odluke i puno rade, ali i za poslovne partnere“, pojasnio je. 

Pipunić nije politički aktivan iako redovito daje financijske priloge za kampanje pojedinih stranaka. Pomalo je samozatajan. Član je udruge „Prsten“, koju čine poduzetnici iz Bosanske Posavine. Među njima su Pavo Zubak, Tomislav Antunović, Stipo Matić i drugi. Pipunić je bio predsjednik te udruge od 2010. do 2012. Oni surađuju poslovno te na zajedničkim projektima pomoći Hrvatima u BiH.

Udruga „Prsten“ svojedobno se spominjala kao financijski podupiratelj Tomislava Karamarka na njegovu putu do mjesta predsjednika HDZ-a. 

2008. godine na njegovu obiteljsku vilu širem centru Osijeka bačene su dvije bombe „kašikare“. Nitko nije ozlijeđen. Policija je istraživala taj događaj. Ima i vilu u Primoštenu, a kupio je i renovirao dvorac u Čepinu gdje je izgradio teniske terene i prostorije za neformalna druženja s partnerima.  

Sa suprugom Marijanom ima troje djece.  Na listi časopisa Forbes uvršten je među prvih deset najbogatijih u Hrvatskoj. Vrijednost njegova poslovnog carstva procjenjuje se na nekoliko stotina milijuna eura. 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.