Trčanje je stil života, potreba, zadovoljstvo, zapravo sve ono pozitivno što pokreće čovjeka i ma koliko god se netko dugo ili kratko bavio trčanjem i kakve god ozljede “zaradio” na stazi sumnjamo da će o svojem trkačkom iskustvu govoriti išta loše. No postoje i oni koji zbog raznih izmišljenih mitova, a zapravo tek izgovora, nikad neće obući sportsku opremu i krenuti gaziti kilometre.
Spomenutih mitova ima puno, neki su čak i ozbiljno razrađeni po privatnim blogovima, neki su toliko plitki da ni ne zaslužuju osvrt, no mi smo odabrali četiri najčešća i dali odgovore koji ih svojim argumentima doslovce razbijaju.
Mit: Trčanje je loše za moja koljena
Istina: Naravno, cijelo tijelo trpi određeni napor i zamor tijekom trčanja, no brojne znanstvene studije potvrđuju da upravo trčanjem ojačavate koljena, točnije mišiće, vezivno tkivo i kosti, što u konačnici čini dobro koljenima. Jasno, pritom treba uzeti u obzir kvalitetnu obuću, dobro zagrijavanje, izbjeći pretjerivanje u kilometraži i tvrde staze. Stoga, tko god tvrdi da će mu koljena “otići” zbog trčanja najčešće tek traži izgovor, ništa više.
Mit: Čim počnem trčati izgubit ću višak kilograma
Istina: Trčanje je doista jedan od najefikasnijih načina za gubitak težine, ali to ne znači i instant rješenje koje će se dogoditi nakon samo nekoliko treninga. U obzir treba uzeti koliku kilažu netko želi izgubiti, voditi računa o prehrani, metabolizmu, unosu elektrolita u tijelo, a opet na kraju, da je sve idealno posloženo kilaža se neće smanjiti nakon tek nekoliko otrčanih krugova po parku. To je proces koji ovisi o puno detalja, ali najviše o upornosti na stazi.
Mit: Uz trčanje mi ne treba nikakvo dodatno vježbanje
Istina: Naravno, ovisno o ciljevima koje si netko postavlja, taj mit može u nekim slučajevima biti točan, no ako govorimo o općem zdravlju i zdravom načinu života, tad je ta tvrdnja pojednostavljivanje onoga što zapravo - nije točno. Trčanje je tek jedan vid aktivnog života i najučinkovitije je uz još neku dodatnu aktivnost koja smanjuje mogućnosti trkačkih ozljeda. To može biti vožnja biciklom, plivanje, odlazak u teretanu, pa čak i kod nas sve popularnija Zumba. Kombiniranjem neke od tih aktivnosti s trčanjem postići ćete i veće osobno zadovoljstvo nakon trkačkog treninga, ali i postati bolji trkač.
Mit: Predebeo sam ili prestar da bih počeo trčati
Istina: O jednoj premisi nema rasprave: Baš svatko se može baviti trčanjem! Pogledajte oko sebe dok uživate u parku ili razgledavate dućane, ljudi najrazličitije dobi i težine bave se trčanjem, a vrlo vjerojatno to rade redovito, barem tri, četiri puta tjedno. Ako vam ni to nije dovoljno, evo neosporne činjenice na temu dobi: najstariji maratonac na svijetu (koji je krajem 2014. otišao u profi mirovinu) ove godine navršava – 104 godinu (Fauja Singh 1911.g.). Ako može on, zašto ne bi mogao i netko par desetljeća mlađi?
GoOUT! programi trčanja i nordijskog hodanja
Želite li se rekreativno baviti trčanjem ili nordijskim hodanjem, uključite se već danas u programe koje Večernji list organizira u suradnji s Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.